fbpx

Kad zima upozorava

Obiteljska medicina

Prilikom boravka djeteta na otvorenom za vrijeme niskih zimskih temperatura treba pomisliti na mogućnost nastanka hipotermije i poduzeti sve potrebne mjere kako bi se to spriječilo.

Svatko od nas ima svoju priču i doživljaj zimskih radosti. Dječja priča je uvijek ista. Zima, snijeg, zimski praznici i bezbrižno uživanje u grudanju, sanjkanju i izradi snjegovića njihove su najveće radosti. Koliko god to bilo veselo i zabavno, ponekad ima i svojih ružnih strana.

Predugo izlaganje ekstremno niskim temperaturama može dovesti do hipotermije ili pothlađenosti organizma. Pod hipotermijom podrazumijevamo pad unutarnje temperature tijela ispod 35°C do čega dolazi kada organizam gubi više topline nego što ju može proizvesti.

Kada se tjelesna temperature snizi ispod 35°C, smanjuje se sposobnost stvaranja topline i temperatura tijela nastavlja padati ako se ne poduzmu određene mjere. Dug boravak djeteta na niskim temperaturama zraka uz prisutnost hladnog vjetra može biti jedan od uzroka nastanka hipotermije. Djeca su posebno ugrožena skupina sklona pothlađivanju zbog veće površine tijela u odnosu na tanke masne naslage.

Kako prepoznati prve znakove hipotermije?

Hipotermiju treba na vrijeme uočiti kako bi se mogla pružiti pomoć i spriječiti daljnje pogoršanje nastalog stanja. Postoji nekoliko stupnjeva hipotermije. Za djecu hipotermija može biti vrlo opasna ako se tjelesna temperatura spusti ispod 32°C, a u slučaju pothlađivanja na tjelesnu temperaturu nižu od 28°C, posljedice mogu biti teške sa smrtnim ishodom. Na žalost, prve znakove hipotermije nije tako lako prepoznati i često se mogu predvidjeti. Simptomi se razlikuju s obzirom na stupanj pothlađivanja, ali u tipične simptome karakteristične za djecu možemo ubrojiti jako crvenu i hladnu kožu, slabi plač i vrlo nisku energiju.

zima snijeg roditelji dijete igra hladnoca hipotermija

Padom tjelesne temperature ispod 32°C dolazi do poremećaja srčane provodljivosti, smanjenja frekvencije i minutnog volumena srca. Pružanjem pravovremene, stručne pomoći nastoje se spriječiti krajnje posljedice: fibrilacija pretklijetke srca, hipotenzija, acido-bazni poremećaj, amnezija i halucinacije.

Kako pomoći djetetu?

  • Dijete što prije premjestite na toplo mjesto i postepeno mu utopljavajte ohlađeno tijelo.
  • Uklonite mokru odjeću i cijelog ga umotajte u deku.
  • Budite nježni i ne trljajte ga u nadi da ćete ga na taj način zagrijati.
  • Koristite li tople obloge, stavljajte ih samo na vrat, prsni koš i prepone. Stavljanje toplih obloga na ruke i noge može uzrokovati dodatni pad tjelesne temperature, a to može biti kobno.
  • Ne koristite vruću vodu kako biste zagrijali osobu jer ekstremna toplina može oštetiti kožu i izazvati nepravilne otkucaje srca.
  • Ima li dijete blagi oblik pothlađivanja i ako je prisutan refleks gutanja, utoplite ga toplim napitcima.
  • Nikako ne zaboravite pozvati stručnu pomoć.

Važnije od samog liječenja je prevencija koja je vrlo jednostavna: planirate li boravak djeteta vani, toplo ga obucite koristeći pri tome višeslojnu, toplu, nepropusnu, ali ne preusku odjeću. Glavu zaštitite kapom, ruke rukavicama, a vrat, lice i usta prekrite šalom. Ne ignorirajte djetetov osjećaj hladnoće kao ni drhtavicu jer vas oni upozoravaju da trebate prekinuti djetetov boravak na hladnoći i utopliti ga. Izbjegavajte izlazak po ekstremnoj hladnoći te prije svega izbjegavajte predugačak boravak na niskim temperaturama.      

Foto: Pixabay


Newsletter