fbpx

Kad slova nedostaju

Dječji svijet

O specifičnim teškoćama čitanja i pisanja se sa sigurnošću može govoriti tek kada se uvjeri da je dijete uredne inteligencije, urednih osjetila (vid, sluh) i bez ikakvih dodatnih oštećenja, a opet ima izrazitih teškoća s čitanjem, pisanjem i učenjem. Najzastupljenije specifične teškoće svakako su disleksija, disgrafija i diskalkulija.

Kod djece osnovnoškolske dobi često se uviđaju neka ponašanja za koja nemamo objašnjenje ili pretpostavljamo kako je uzrok nekog ponašanja očigledan. Jedan takav primjer predstavlja Markova situacija u školi – često je frustriran, gotovo svakodnevno provodi vrijeme s ravnateljem, pedagogom i psihologom. Kada mora uzeti papir i prepisati nešto s ploče ili pisati test počne vikati, negodovati ili čak uništavati papire. Njegov pravopis je loš, rukopis jedva čitljiv. Ipak, svi učitelji primjećuju da je Marko jako bistar dječak. Što se događa?

Moguć odgovor je teškoća imenom disgrafija koja označuje poteškoće s pisanjem. Dok djeca počinju crtati i pisati, roditelji ponekad primjećuju da njihova djeca drže bojice ili oblikuju slova na neobičan način. U djetinjstvu se poremećaj obično prepoznaje kada se djeca prvi put upoznaju s vještinom pisanja.

Teškoće čitanja i pisanja

Teškoće čitanja i pisanja su smetnje u ovladavanju vještinom čitanja i pisanja. Teškoće čitanja vrlo su često povezane s teškoćama pisanja. U literaturi se razlikuju specifične i nespecifične teškoće (uzrokovane kognitivnim zaostajanjem, oštećenjem vida, sluha) čitanja i pisanja.

O specifičnim teškoćama čitanja i pisanja se sa sigurnošću može govoriti tek kada se uvjeri da je dijete uredne inteligencije, urednih osjetila (vid, sluh) i bez ikakvih dodatnih oštećenja, a opet ima izrazitih teškoća s čitanjem, pisanjem i učenjem. Najzastupljenije specifične teškoće svakako su disleksija, disgrafija i diskalkulija. 

Što točno predstavlja disgrafija?

Disgrafija je stabilna nesposobnost djeteta da svlada vještinu pisanja (prema pravopisnim načelima određenoga jezika). Teškoće, odnosno greške, nisu povezane s neznanjem pravopisa i trajno su prisutne bez obzira na dovoljan stupanj intelektualnog i govornog razvoja, normalno stanje osjetila sluha i vida te redovno školovanje. Disgrafija kao poremećaj može kod učenika negativno utjecati na mogućnost izražavanja ideja. Tako na primjer pisanje zahtijeva od učenika usklađivanje više mentalnih funkcija odjednom: organizaciju, pamćenje, pažnju, motorne vještine te različite aspekte jezične vještine.

Djeca s disgrafijom imaju problema s pisanjem, ali su najčešće urednih intelektualnih sposobnosti. Mnoga djeca s disgrafijom ne mogu dovoljno dobro uraditi pisane radove zbog svoje teškoće, ali ne i zbog nižih intelektualnih sposobnosti. Ovo odstupanje između intelektualnih sposobnosti i sposobnosti djeteta da stavi svoje misli na papir može dovesti do frustracije pa čak i označavanja od strane drugih da se ne trudi dovoljno.

Uzroci disgrafije

Istraživači su tijekom godina proučavali što to uzrokuje disgrafiju. Neke osobe s disgrafijom nemaju dovoljno razvijenu finu motornu koordinaciju kako bi reproducirali čitljiv tekst. U najviše slučajeva, ipak, nekoliko moždanih područja sudjeluje u javljanju disgrafije. Neki istraživači vjeruju kako disgrafija uključuje disfunkciju u interakciji između dva glavna moždana sistema koji omogućuju osobi prevesti mentalni u pisani jezik (prevođenje fonema u grafeme; zvuk u simbol i sl.).

Vrste disgrafije 

Dok se disgrafija može u grubo podijeliti kao u nastavku teksta, postoje mnoge individualne razlike koje utječu na liječenje i prognozu. Disgrafija se može podijeliti u četiri kategorije:

  • fonološka disgrafija: učenici imaju poteškoća s oslanjanjem na vizualne aspekte slova te slušnom razlikovanju glasova. Budući da je slušno razlikovanje slova slušni zadatak, oni često imaju problema s pisanjem, na primjer, diktata
  • jezična disgrafija gdje djetetu postaje teško rastavljati tekst na rečenice, rečenice na riječi, riječi na morfeme (korijen, prefiks, sufiks), slogove i foneme te može imati problema s neispravnim povezivanjem riječi (promjena riječi prema kategorijama broja, roda, padeža i vremena)
  • vizualna disgrafija je povezana s teškoćama u vizualno-prostornoj percepciji, analizi i sintezi vizualno-prostornih podataka i prostornog razlikovanja. Dijete se teško snalazi u upotrebljavanju riječi koje imaju prostorno i vremensko značenje
  • motorička disgrafija koja je povezana s nedostatnom razvijenošću suptilnih motoričkih funkcija, a manifestira se u trajnim i brojnim miješanjima slova prema bliskosti njihova načina pisanja i u nestabilnom, nečitljivom rukopisu

Kako se mogu prepoznati znakovi disgrafije kod djeteta?

Dijete će vjerojatno mnogo bolje moći komunicirati svoje ideje kroz govor, a ne kroz pisanje. Učenici s postojećim poteškoćama disgrafije:

  • sporije pišu od druge djece
  • nepravilno drže olovku
  • imaju teškoće s prisjećanjem kako se pišu pojedina slova
  • izostavljaju slogove i slova u riječima
  • preskaču riječi u pisanju
  • čine čestu inverziju (okretanje) slova u prostoru
  • slova pišu zrcalno
  • teško sastavljaju pisani tekst i slabo organiziraju rečenice na stranici bilježnice
dijete skola pisanje knjiga olovka disgrafija
Foto: Pexels
  • miješaju mala i velika slova
  • imaju teškoće s analizom rečenice na riječi i riječi na slova
  • imaju karakterističan i nečitak rukopis, uviđaju se nepravilne veličine i oblici slova
  • vrlo teško pišu riječi u redovima i ne mogu poštivati crtovlja
  • često odbijaju ispunjavanje zadataka pisanja
  • imaju poteškoća s organiziranjem svojih misli na papir
  • u nemogućnosti su ili imaju teškoća u obavljanju zadataka koji zahtijevaju razmišljanje i pisanje u isto vrijeme kao što je vođenje bilješki
  • brže se umore od pisanja

Kako se dijagnosticira disgrafija?

Evaluacija uključuje informacije o obiteljskoj povijesti, razvojnim prekretnicama i uracima u školi (uključujući uzorke pisanja), kao i testove inteligencije, akademskog postignuća i aktivnosti koje procjenjuju fino motoričko funkcioniranje (npr. crtanje). Kako bi se dobila potpuna slika, mogu se zatražiti i informacije od roditelja i nastavnika.

Tretman disgrafije

Ne postoji lijek za disgrafiju. Umjesto toga, učenici trebaju biti naučeni kompenziranju i korištenju određenih strategija koje im pomažu nositi se ili poboljšati njihove pisalačke vještine. Mogući tretman disgrafije je uvježbavanje. Učitelji trebaju biti primjer dobrog rukopisa, a učenici trebaju vježbati po njegovu rukopisu i modelu. Drugi način je izgradnja finih motoričkih vještina. Korištenje vježbi koje će ojačati mišiće korištenih u produkciji motoričkih radnji mogu poboljšati rad ruke što u konačnici vodi boljem rukopisu.

Kako roditelji mogu pomoći?

  • Budite strpljivi i pozitivni kada ohrabrujete dijete da vježba rukopis ili pak piše zadaću
  • Osigurajte dodatno vrijeme za pisanje zadataka kod kuće upravo zbog teškoća s kojima se djeca suočavaju
  • Kada dijete piše zadaću, dobro ga je ohrabriti da ju napiše u pojedinim koracima umjesto sve zadatke odjednom
  • Možete učiniti stvari još izazovnijima tako da napišete veliko slovo i zamolite ga da ga napiše kao malo slovo ili obrnuto
  • Kao roditelj, možete pitati dijete ima li bilo kakvu bol ili nelagodu prilikom pisanja te da vam pokaže gdje točno jer će vam to pokazati koji dio ruke koristi za pisanje. Dijete s disgrafijom vjerojatno će koristiti većinu svoje ruke za pisanje, a moglo bi imati bolove u ramenima, rukama i/ili zglobovima
  • Imate li mlađe dijete, možete raditi na jačanju mišića ruku i prstiju igračkama koje vjerojatno već imate. Na primjer, dijete se može igrati s glinom i Lego kockama ili s igračkama koje zahtijevaju otpor
  • Kada dijete postavi papir za pisanje, provjerite je li pravilno postavljen, na desnoj ili lijevoj strani (ovisno o tome s kojom rukom vaše dijete piše), a ne ravno ispred djeteta
  • Dobro je djetetu uvijek dati da piše na papiru s crtovljem
  • Dobro je isprobati različite olovke da biste pronašli one koje najbolje odgovaraju djetetu
  • Crtanje likova, crtanje od točke do točke i „slobodno“ crtanje su dobar način pomoći za prevladavanje disgrafije, osobito motoričke i vizualne

Budite strpljivi i pozitivni, potičite praksu i pohvalite trud – za postati dobar pisac treba vremena i prakse!

Foto: Pexels


Newsletter