fbpx

Još jedna noć u maminom krevetu

Roditelji i djeca

Bez obzira na to što je dječja spavaća soba maksimalno uređena, ona često ostaje prazna. Znate li zašto? Mnogo puta dijete traži da još samo jednom prespava u maminom krevetu. “Još jedna noć u maminom krevetu” zapravo znači “mama, bojim se, ne mogu spavati”.

Bez obzira na to što je dječja spavaća soba maksimalno uređena, ona često ostaje prazna. Znate li zašto? Mnogo puta dijete traži da još samo jednom prespava u maminom krevetu. “Još jedna noć u maminom krevetu” zapravo znači “mama, bojim se, ne mogu spavati”. Spavanje moramo proučavati kao individualnu osobinu djeteta. Ono ovisi o njegovoj dobi, temperamentu, ali i mnogim vanjskim čimbenicima. O sličnim čimbenicima ovise i poremećaji spavanja. Kako se očituju u dječjem svijetu? Ako ste imali prilike susresti se s barem jednim, složit ćete se s nama da se radi o ozbiljnim poremećajima. Zašto? Poremećaji spavanja mogu izgledati doista zastrašujuće. Roditeljima mogu stvarati strah, nelagodu i neizvjesnost, a djetetu ometati normalno funkcioniranje.

Poremećaji spavanja

Mokrenje u krevet, pričanje ili hodanje u snu, škrgutanje zubima, prestanak disanja – sve su to simptomi poremećaja spavanja. Jesu li vam poznati? Uzroci poremećaja spavanja se danas pokušavaju pronaći u raznim kroničnim bolestima, poremećajima prehrane i disanja, autističnom spektru poremećaja ili ADHD poremećaju. Međutim, bori li se dijete s njima ne znači da je bolesno! Poremećaji spavanja mogu biti potaknuti raznoraznim vanjskim čimbenicima: promjenama dnevnog ritma, preseljenjem, rođenjem mlađeg djeteta, gledanjem neprikladnog televizijskog sadržaja ili životu u disfunkcionalnoj obitelji. Upoznajte najvažnije.

Motoričke stereotipije

Motoričke stereotipije su poremećaji ritmičkih pokreta karakteristični za razdoblje od četvrtog do šestog mjeseca života. Najbolji primjeri takvih pokreta su njihanje glavicom lijevo-desno ili udaranje glavicom naprijed-natrag. Događaju se neposredno prije uspavljivanja ili tijekom faze površnog i plitkog spavanja. Iako se radi o najbezazlenijem poremećaju, preporučujemo potražiti liječnički savjet. Naime, slični pokreti mogu nalikovati simptomima određenog oblika epilepsije.

Mjesečarenje

Mjesečarenje je karakteristično za stariju djecu, najčešće rane školske dobi. Pod tim pojmom podrazumijevamo ustajanje iz kreveta i hodanje u snu u suženom stanju svijesti. Moguće je djetetovo odgovaranje na postavljena pitanja, ali pošto nije budno, tih se događaja ne sjeća. Tijekom mjesečarenja je karakteristično i izvođenje povezanih motoričkih radnji kao u budnom stanju. One mogu rezultirati ozljedama pa se mjesečarenje smatra vrlo opasnim poremećajem spavanja.

Strah od spavanja

Razvojni strahovi su sasvim normalna pojava tijekom dječjeg odrastanja. S njima se često javlja i strah od spavanja. Vrlo ga je jednostavno prepoznati. Takvo dijete teško usniva pa ga je potrebno nositi, ljuljati i pjevušiti mu. Na prestanak tih radnji, obično snažno protestira i pokazuje znakove separacijske tjeskobe dok starije dijete traži “još samo jednu noć u maminom krevetu”. Sve se to događa iz samo jednog jedinog razloga: strah od spavanja se doživljava kao strah od odvajanja od roditelja.

Noćni strahovi

Noćni strahovi su najčešći od treće do sedme godine života, ali mogu početi već s navršenih 18 mjeseci. Nastupaju u prvoj trećini noći kada dijete ne sanja već se njegov mozak “odmara”. Noćni strahovi započinju meškoljenjem, naglim ustajanjem sa široko otvorenim očima zagledanim u određenom pravcu, izrazom užasa na licu i vrištanjem. Uz to su vrlo izražena i tjelesna obilježja straha: bljedoća lica, drhtanje tijela, znojenje te ubrzani otkucaji srca i ritam disanja.

Noćne more u maminom krevetu

Za razliku od noćnih strahova, noćne more nastupaju u drugoj polovici spavanja kada dijete sanja, a mozak je aktivan. Javljaju se od treće do šeste godine djetetovog života, bez vidljivog uzroka. Postoje li oni, najčešće se povezuju s traumom, stresom u životu djeteta ili akutnom bolesti s povišenom tjelesnom temperaturom.

Svi su ovi poremećaji spavanja vezani uz određenu razvojnu dob, stoga se s djetetovim razvojem trebaju i spontano povući. Nastave li se, savjetujemo vam da potražite stručnu pomoć.

Pročitajte i ovo:

Koliko dugo spavate?

Kako san utječe na zdravlje i funkcioniranje mozga?

Što trebamo znati o dnevno-noćnom ritmu novorođenčeta?

Naučite dijete spavati kvalitetnim snom

Noćno mokrenje

Literatura:
1. Begić D. 2017. Poremećaji spavanja i njihovo liječenje. Medicus. 26(2): 209-214.

Foto: Pexels