fbpx

Jesti ukusno ne znači jesti slano

Zdrav život

Iznenadit ćete se kada shvatite kolika je uistinu preporučena dnevna doza soli i kako prekomjerna količina soli djeluje na zdravlje.

Čini li vam se dnevni unos soli od jedne čajne žličice malo? Iznenadit ćete se, ali stručnjaci tu količinu soli smatraju preporučenim dnevnim unosom kuhinjske soli u organizam.

Svjetska zdravstvena organizacija je kao jedan od 9 globalnih ciljeva za prevenciju kronično nezaraznih bolesti uvrstila smanjenje prekomjernog unosa soli u organizam.

Iako su fiziološke potrebe organizma svega oko 1 gram soli dnevno zbog težnje za okusima prosječno unosimo oko 5 do 10 grama soli više. U razvijenim zemljama gdje se svakodnevno upotrebljava gotova i polugotova hrana, dnevni unos soli često doseže i do 20 grama što je alarmantni podatak. Koliko grama soli dnevno stavljate u hranu? Sjetite se – ukusno nije uvijek i slano.

Skriveni unos soli

Kuhinjska sol je dobro poznati začin u pripremi jela, ali se koristi i kao konzervans u raznim gotovim proizvodima. Gotova i polugotova hrana najviše doprinosi dnevnom unosu soli. Naime, jedna čajna žličica kuhinjske soli sadržava oko 6 grama soli, a od toga se s gotovim proizvodima unese čak 70% preporučene količine. Na žalost, još uvijek nismo u potpunosti svjesni da se takva skrivena sol nalazi u namirnicama koje svakodnevno upotrebljavamo: suhomesnatim proizvodima, kobasicama, hamburgeru, gotovim umacima, juhama iz vrećice, majonezi, senfu, pašteti, tvrdim sirevima i sirnim namazima te grickalicama poput čipsa, štapića, kikirikija i pistacije. Kuhinjska sol se u malim količinama dodaje i slatkim jelima i zaslađenim napitcima. Veći dio soli takvom hranom unosimo konzumacijom obroka u restoranima, a posebno su ugrožena školska djeca i mladi jer većinu obroka konzumiraju izvan kuće.

restoran hrana obrok sok sol djevojka

Prekomjeran unos soli povećava zdravstvene rizike

Prekomjeran unos kuhinjske soli pospješuje oštećenje mnogih ciljnih organa te tako povećava rizik prijevremenog obolijevanja i smrti. Najznačajniji negativan utjecaj kuhinjske soli je povećanje rizika od pojave visokog krvnog tlaka. Rezultati brojnih istraživanja potvrdili su da je se zbog povećanja krvnog tlaka i arterijske hipertenzije povećava rizik od kardiovaskularnih, moždanih i bubrežnih bolesti. Prekomjeran unos soli povezan je i s ostalim bolestima: bubrežnim kamencima, rakom želuca i gornjeg dijela ždrijela, osteoporozom i bronhalnom astmom. Često je konzumacija zasoljene hrane povezana i s pretilošću zbog povećane konzumacije zaslađenih napitaka i prekomjernog unosa kalorija. To je posebno velik problem kod djece i adolescenata.

Prema globalnim procjenama, smanjimo li potrošnju soli do preporučene količine, mogli bi spasiti preko 2,5 milijuna života godišnje. Nije li to dovoljno dobar razlog za promjene u načinu razmišljanja i djelovanja s obzirom na prehrambene navike?

 


Newsletter