Čini li vam se dnevni unos soli od jedne čajne žličice malo? Iznenadit ćete se, ali stručnjaci tu količinu soli smatraju preporučenim dnevnim unosom kuhinjske soli u organizam.

Svjetska zdravstvena organizacija je kao jedan od 9 globalnih ciljeva za prevenciju kronično nezaraznih bolesti uvrstila smanjenje prekomjernog unosa soli u organizam.

Iako su fiziološke potrebe organizma svega oko 1 gram soli dnevno zbog težnje za okusima prosječno unosimo oko 5 do 10 grama soli više. U razvijenim zemljama gdje se svakodnevno upotrebljava gotova i polugotova hrana, dnevni unos soli često doseže i do 20 grama što je alarmantni podatak. Koliko grama soli dnevno stavljate u hranu? Sjetite se – ukusno nije uvijek i slano.

Skriveni unos soli

Kuhinjska sol je dobro poznati začin u pripremi jela, ali se koristi i kao konzervans u raznim gotovim proizvodima. Gotova i polugotova hrana najviše doprinosi dnevnom unosu soli. Naime, jedna čajna žličica kuhinjske soli sadržava oko 6 grama soli, a od toga se s gotovim proizvodima unese čak 70% preporučene količine. Na žalost, još uvijek nismo u potpunosti svjesni da se takva skrivena sol nalazi u namirnicama koje svakodnevno upotrebljavamo: suhomesnatim proizvodima, kobasicama, hamburgeru, gotovim umacima, juhama iz vrećice, majonezi, senfu, pašteti, tvrdim sirevima i sirnim namazima te grickalicama poput čipsa, štapića, kikirikija i pistacije. Kuhinjska sol se u malim količinama dodaje i slatkim jelima i zaslađenim napitcima. Veći dio soli takvom hranom unosimo konzumacijom obroka u restoranima, a posebno su ugrožena školska djeca i mladi jer većinu obroka konzumiraju izvan kuće.

Prekomjeran unos soli povećava zdravstvene rizike

Prekomjeran unos kuhinjske soli pospješuje oštećenje mnogih ciljnih organa te tako povećava rizik prijevremenog obolijevanja i smrti. Najznačajniji negativan utjecaj kuhinjske soli je povećanje rizika od pojave visokog krvnog tlaka. Rezultati brojnih istraživanja potvrdili su da je se zbog povećanja krvnog tlaka i arterijske hipertenzije povećava rizik od kardiovaskularnih, moždanih i bubrežnih bolesti. Prekomjeran unos soli povezan je i s ostalim bolestima: bubrežnim kamencima, rakom želuca i gornjeg dijela ždrijela, osteoporozom i bronhalnom astmom. Često je konzumacija zasoljene hrane povezana i s pretilošću zbog povećane konzumacije zaslađenih napitaka i prekomjernog unosa kalorija. To je posebno velik problem kod djece i adolescenata.

Prema globalnim procjenama, smanjimo li potrošnju soli do preporučene količine, mogli bi spasiti preko 2,5 milijuna života godišnje. Nije li to dovoljno dobar razlog za promjene u načinu razmišljanja i djelovanja s obzirom na prehrambene navike?