fbpx

Iznenadna smrt u epilepsiji

Obiteljska medicina

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji takva smrt treba nastupiti do 24 sata od nastajanja simptoma koji ne upućuju na povišenje rizika od smrtnog ishoda. Među tipičnim uzrocima iznenadne smrti, srčanim arestom, puknućem aorte i infarktom miokarda, nalazi se i epilepsija. Procjenjuje se da je epilepsijom uzrokovano oko 1 do 1,5% svih iznenadnih smrti.

Kako najjasnije definirati “iznenadnu smrt”? Iznenadna smrt koju liječnici često nazivaju i “mors subita” podrazumijeva iznenadno i neočekivano umiranje osobe koja se smatra zdravom ili njezina bolest nije toliko teška da bi se očekivao smrtni ishod bolesti. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji takva smrt treba nastupiti do 24 sata od nastajanja simptoma koji ne upućuju na povišenje rizika od smrtnog ishoda. Među tipičnim uzrocima iznenadne smrti, srčanim arestom, puknućem aorte i infarktom miokarda, nalazi se i epilepsija. Procjenjuje se da je epilepsijom uzrokovano oko 1 do 1,5% svih iznenadnih smrti. Iznenadna smrt u epilepsiji je zapravo najčešći neurološki poremećaj u spektru iznenadne smrti. O čemu se radi?

Što je “iznenadna smrt u epilepsiji”?

Pojam „iznenadna smrt u epilepsiji“ poznat je pod engleskim nazivom “Sudden Unexpected Death in Epilepsy” odnosno kraticom SUDEP. Iza ove kratice krije se iznenadna, neočekivana, posvjedočena ili neposvjedočena smrt u osoba s epilepsijom koja nije nastupila kao izravna posljedica neke traume. Da se ne radi o rijetkoj komplikaciji epilepsije pokazuju podaci da oko 7 do 17% osoba koje boluju od epilepsije umiru od iznenadne smrti. SUDEP je najčešće neposvjedočeno stanje, u oko 50% slučajeva nastupa u snu. U nešto manjem postotku, javlja se za vrijeme ili nakon epileptičkog napadaja.

Čimbenici rizika

Iznenadna smrt povezana s epilepsijom je diljem svijeta postala veliki javnozdravstveni problem. Zašto je to tako, najbolje pokazuju statistički podaci. Naime, osobe koje boluju od epilepsije imaju dva do tri puta veći rizik od iznenadne smrti s obzirom na opću populaciju. Smrt se u takvih osoba najčešće smatra posljedicom osnovnog uzroka epilepsije: tumora mozga, prirođenih ili stečenih metaboličkih bolesti, teških ozljeda mozga, epileptičkog statusa, aspiracije hrane, gušenja ili utapanja. Važno je naglasiti da od SUDEP-a sve više umiru mlade osobe i osobe srednjih godina s epilepsijom. Uzroci smrti su u tom razdoblju adolescencije i odrasle dobi najčešće respiratorni zastoj odnosno apneja i zatajenje srca praćeno srčanim aritmijama za vrijeme ili neposredno nakon epileptičkog napadaja.

djela

Među čimbenicima rizika se navode i muški spol, nepridržavanje propisane terapije, interakcije s antipsihoticima te pojava noćnih epileptičkih napadaja.

SUDEP i epileptički napadaji

Epilepsija je jedna od najučestalijih neuroloških bolesti od koje boluje oko 50 milijuna ljudi diljem svijeta odnosno šest milijuna ljudi u Europi. Opisuje se kao paroksizmalni poremećaj funkcije središnjega živčanog sustava koji je posljedica ponavljanja abnormalnog, ekscesivnog, sinkronog i stereotipnog neuralnog izbijanja. Klinički se manifestira epileptičkim napadajima praćenima skupinom simptoma:

  • poremećajima senzibiliteta i senzoričkih funkcija
  • ispadima motorike s poremećajima mišićnog tonusa: atonijom, hipotonijom, toničko-kloničkim grčevima
  • poremećajima vegetativnih funkcija: poremećajima srčanog ritma i frekvencije disanja, bljedoćom, probavnim smetnjama s osjećajem gladi ili mučnine, suhoćom usta ili prekomjernim znojenjem, urogenitalnim poremećajima… 

Epileptički napadaj treba smatrati vrlo ozbiljnim zdravstvenim stanjem jer se sve više povezuje s iznenadnom smrti. Prema dostupnim podacima, iznenadna smrt zbog srčanog zatajenja induciranog epileptičkim napadajem nastupa u oko 31% slučajeva. U oko 20% slučajeva nastaje za vrijeme epileptičkog statusa – stanja u kojem epileptička aktivnost, prolongirani napadaj ili ponavljajući napadaji bez oporavka traju 30 minuta ili više. Ozljede ili gušenje koje nastaje za vrijeme epileptičkog napadaja je najrjeđi uzrok iznenadne smrti, samo u oko 17% slučajeva. 

Stručnjaci objašnjavaju da se rizik od iznenadne smrti zbog epilepsije povisuje s porastom broja godišnjih epileptičkih napadaja. Navode da je rizik kod osoba s više od 50 napadaja na godinu oko 10 puta veći nego kod onih koji imaju do 2 napadaja na godinu.

Pročitajte i ovo:

Ljubičasti dan: Bicikliraj za epilepsiju

Epilepsija i sport

Literatura:
1. Ferenčić A. i sur. 2017. Iznenadna i neočekivana smrt u epilepsiji. Liječ Vjesn. 139(7-8): 240–245.

Foto: Pexels


Newsletter