Izgaranje na poslu – sindrom karoshi

Obiteljska medicina

Zahtjevi modernog društva mogu biti preveliki i dovesti do poslovnog sagorijevanja koji vodi u brojne zdravstvene probleme.

Karoshi sindrom je pojam koji označava ekstremni negativni stres i izgaranje na poslu, a povezuje se s prekomjernim radom, kompliciranim i previsokim zahtjevima te izostankom socijalne podrške. Karoshi sindrom je službeno priznat još 1987. godine u Japanu. Japan je bila i prva država koja je uvela ograničenja prekovremenog rada na maksimalno 150 sati godišnje, ali samo za žene. Karoshi sindrom nije isto što i dobro poznati „burn-out“ sindrom ili sindrom psihološkog sagorijevanja na poslu. Karoshi sindrom je najnegativniji oblik poslovnog sagorijevanja koji uzrokuje iznenadnu smrt zbog srčanog i moždanog udara ili suicida, a bez prethodno vidljivih znakova bolesti. Oni nastaju zbog dugotrajnog nakupljanja negativnog stresa na poslu.

Zahtjevi modernog doba

Koliko često vaš posao zahtjeva produženo ostajanje na radnom mjestu? Zbrajate li sve te prekovremene sate ili su vam oni već dobro stvorena navika? Rad koji uključuje više od 80 prekovremenih sati mjesečno predstavlja glavni rizik za nastanak ovog sindroma. Većina osoba koje su se liječile ili su umrle od karoshi sindroma imale su više od 100 prekovremenih sati mjesečno. Rizik od pojave karoshi sindroma se povećava kod osoba starije životne dobi koji zbog straha od gubitka radnog mjesta i pronalaska novog pristaju na sve uvjete rada bez traženja svojih prava. Najveći rizik od pojave ovog sindroma imaju poslovni rukovoditelji, liječnici, novinari, profesionalni vozači i drugi djelatnici s prevelikom profesionalnom odgovornošću.

Ekstremni prekovremeni rad dovodi do gubitka pojma odmora te takva osoba za vrijeme slobodnog vremena ne zna što bi sama sa sobom. Otuđuje se od obitelji i društva te joj posao predstavlja jedini izlaz. Pada u začarani krug iz kojeg na žalost ne pronalazi izlaz. Nepravilna prehrana, utjecaj alkohola, a često i amfetaminskih preparata dovodi do samog ruba koji najčešće završava pogubno.

Znakovi poslovnog sagorijevanja

Sagorijevanje na poslu počinje u trenutku kada se početni entuzijazam, želja i posvećenost poslu pretvore u dosadu, nezainteresiranost i teškoće u komunikaciji s kolegama. Najčešći znakovi sagorijevanja na poslu su osjećaj tjelesne i emocionalne iscrpljenosti, osjećaj gubitka vrijednosti, osjećaj bespomoćnosti, razdražljivost i pesimizam. Osoba ima komunikacijske poteškoće, gubi zanimanje za suradnike, povlači se u socijalnim odnosima i postaje preosjetljiva na razne podražaje. Često su prisutni tjelesni simptomi kao što su glavobolja, bolovi u mišićima i leđima, poteškoće disanja, spavanja i prehrane, gastrointestinalni poremećaji, pad imuniteta i kronični umor.

zena problem pomoc psiholog

Kako si pomoći?

U Europskoj uniji postoji Uredba o zdravlju i sigurnosti na radu čije se odredbe mogu primijeniti i na sagorijevanje na poslu. Europski parlament je usvojio rezoluciju u kojoj ističe potrebu usklađenosti između karakteristika posla, sposobnosti i potreba zaposlenika. Međutim, mnoga iskustva radnika i danas pokazuju kako su njihova prava često zapostavljana, a radnici nedovoljno plaćeni. Prava svakog radnika trebala bi se poštivati.

Prvi i najvažniji korak u preveniranju i uklanjanju karashi sindroma je prepoznati problem i pokušati objektivno sagledati situaciju. Preispitajte svoje vrijednosti, ciljeve i pokazatelje uspjeha. Smanjite intenzitet rada i uzmite više vremena za dnevni odmor. Radite najvažniji dio posla u doba dana kad imate najviše energije. Ne zaboravite održavati svoje potrebe i osigurajte vrijeme za sebe. Družite se s obitelji, prijateljima, otiđite u kino ili u prirodu. Osigurajte vrijeme za aktivnosti izvan posla koje vas ispunjavaju i čine sretnima. Borite li se s ovim problemom duže vrijeme, potražite stručnu pomoć ili se uključite u različite psihoterapijske grupe pomoći.