fbpx

Izazovi adolescencije povezani su s kvalitetom provođenja slobodnog vremena

Aktualno, Dječji svijet

Znamo da mladi ulaskom u adolescenciju provode puno manje vremena s obitelji i roditelji se upravo toga boje. Roditelji mogu osjećati kako u to malo vremena ne mogu ostvariti kvalitetan nadzor nad djetetovim ponašanjem, a osim gubitka nadzora osjećaju da gube i na kvaliteti odnosa s njima.

mladi mladostniške težave zaupanje

Ulaskom u pubertet i ranu adolescenciju događaju se velike promjene u svim područjima života mladih osoba. Oni ulaze u nepoznati novi svijet iz kojeg nema povratka u »sigurno gnijezdo«, u djetinjstvo u okrilju svoje obitelji. Osjećaju da je nastupilo vrijeme u kojem je na njima red da preuzimaju inicijativu i odgovornost te donose važne odluke za svoj život. Sve to je za njih često mučno i bolno te se osjećaju izgubljeno, nemoćno, boje se hoće li uspjeti, hoće li ostvariti svoje snove i svoje ideale.

Bolno je i roditeljima jer su do nedavno oni bili dominantni u životu svoje djece, u prijenosu životnih vrijednosti, organiziranju aktivnosti slobodnog vremena, određivanju koje će medijske sadržaje djeca pratiti, uspostavljanju radnih navika i dobrog odnosa prema školskim obavezama djece, a često i u određivanju kada će se i s kojom će se djecom družiti. Svaki će se roditelj barem jednom zapitati hoće li netko ili nešto »preoteti« njihovu ulogu glavnog odgojitelja djece, posebno u onom negativnom smislu – hoće li »poništiti« sve što su do sada gradili, ulagali u svoje dijete i što su ga učili. Pomislimo na sadržaje koje mediji namjenjuju mladima (ili starijima, ali ih i mladi vole pratiti), od filmova i serija do reality showova; nekih već uvriježenih stavova u društvu (»ne vrijedi biti pošten«, »normalno je popiti čašicu nakon ručka« ili »ne možeš se zabaviti ako ne piješ«, »lijepi ljudi uvijek bolje prolaze«…) ili ponašanja koja sve više zahvaćaju i mlađu populaciju (kultura provođenja slobodnog vremena u kafićima, kasnonoćni izlasci, klađenje, video igrice i sl.).

“Znamo da mladi ulaskom u adolescenciju provode puno manje vremena s obitelji i roditelji se upravo toga boje. Istraživanja pokazuju da mlađi adolescenti (10-14 godina) s obitelji provode oko 35 % svog budnog vremena što je otprilike pet i pol sati dok stariji adolescenti provode tek 14 % slobodnog vremena ili 2 sata sa svojom obitelji. Ostatak vremena, osim u školi, provode s prijateljima, na nekoj aktivnosti (ako je imaju) ili nasamo, npr. u svojoj sobi. Roditelji mogu osjećati kako u to malo vremena ne mogu ostvariti kvalitetan nadzor nad djetetovim ponašanjem, a osim gubitka nadzora osjećaju da gube i na kvaliteti odnosa s njima. Ako uz to, njihovo sad već odraslo dijete počinje eksperimentirati s bojom kose, „bušenjem“ tijela, vrstom glazbe, stilom odijevanja pa i ponašanjem te se pojavljuju i sve češće svađe i neslaganja s roditeljima, roditelji mogu reći »ja više ne prepoznajem vlastito dijete, kao da više nije moje!«”,  kao što često kažu kada dođu na inicijalni razgovor u Pragmino savjetovalište.

No, adolescent ima sada svoje ozbiljne brige koje predstavljaju osnovnu zadaću njegove razvojne dobi: izgraditi osobnost i identitet, laički rečeno »pronaći svoje mjesto pod suncem«, odrediti »tko sam« i »što želim« te postići samostalnost. Roditeljski nadzor sada im u tome može donekle smetati i “gušiti” ih jer koči njihovu autonomiju, slobodno i samostalno osvajanje svoje osobnosti.

Slobodno vrijeme mladima postaje najvažnije jer je upravo to prostor u kojem rade na svojoj, životnoj, zadaći.

Dok su u školi, moraju obavljati što im se nalaže, dok su s roditeljima, moraju poštivati njihova ograničenja. Dok su sami ili s vršnjacima, slobodni, mogu slobodno istraživati svoje osjećaje, misli, proučavati svijet, svoje vršnjake, sanjati o budućnosti, o tome kakvi žele postati i u kakvom svijetu žele živjeti. Pritom im malo tko ukazuje na to kroz kakvu buru kognitivnih i emocionalnih procesa prolaze te se često pitaju je li ono što osjećaju i kako se ponašaju normalno ili se i oni (poput možda njihovih roditelja) moraju zabrinuti za svoje mentalno zdravlje. Mogu se osjećati usamljenima u svojoj muci, u svojim emocijama, teškoćama i često ih je o tome sram govoriti čak i vršnjacima.

djevojka tinejder adolescencija zima snijeg samoca razmislajnje osjecaj
Foto: Pexels 

Druženje s prijateljima i upoznavanje novih prijatelja, često drukčijih vrijednosti, ponašanja i osobina u odnosu na one koje se njeguju u vlastitoj obitelji, može biti znak traženja te bliskosti za kojom žude jer im je zajedno lakše – oni promatraju proživljavaju li njihovi vršnjaci slične situacije i iskustva koje sami proživljavaju. Čak i ne moraju govoriti o svim svojim problemima, ali vrlo dobro prepoznaju osobe slične sebi u kojima će pronaći utjehu ili pak one koji će im svojom drukčijom osobnošću i načinom nošenja s vlastitim problemima pomoći.

U svemu tome vrebaju i neke opasnosti

U tom razdoblju vrebaju opasnosti hoće li pasti pod nečiji utjecaj i potpuno promijeniti svoj sustav vrijednosti, prerano se emocionalno udaljiti od svojih roditelja ili ući u neka rizična ponašanja bilo iz znatiželje, želje za nečim novim, uzbudljivim ili zbog svojih emocionalnih i obiteljskih problema.

U savjetovalištu Pragme, susrećemo:

  • mlade koji čak sami sebi postavljaju pitanje piju li alkohol zato što je to poželjno i normalno u društvu ili im je potreban da bi se opustili i bili sigurniji u sebe
  • djevojke koje se trude izgledati poput odraslih žena i puno ulažu u vanjski izgled, a zanemaruju svoju nutrinu (dostojanstvo, osjećaje…)
  • mladiće koji vrijeme provode na ulici, tražeći »kog da razbiju« iz potrebe da dokažu svoju moć i ugled, ali su malo svjesni stvarnog sebe, svojih osobina, osjećaja i potreba
  • mlade koji otvoreno priznaju da ne žele odrasti već žele što duže ostati djeca pa često slabije uče, padaju razrede, puno spavaju, igraju igrice…

Često su to »simptomi« procesa odrastanja i odvajanja od obiteljskog doma koji je ponekad jako težak. Zajednički nazivnik tih teškoća u osamostaljenju i izgradnji pozitivne osobnosti jest emocionalna nezrelost, nedovoljan kontakt mladih sa samima sobom i sa svojim osjećajima tijekom odrastanja.

Dolaze li mladi iz obitelji u kojima se ne njeguju obiteljske vrijednosti, dogovor oko ključnih vrijednosti, poštovanje i pozitivan osobni razvoj, za očekivati je da će se ti mladi u izboru načina provođenja slobodnog vremena lakše povesti za vršnjačkim grupama. Dosada je posebno opasna za razvoj štetnih navika! Mlade osobe često navode upravo dosadu i monotoniju kao glavne razloge za npr. pijenje alkohola, gubitak motivacije za školu ili druženje s grupama vršnjaka koje na njih vrše pritisak da se ponašaju na određenih način.

U Pragmi djeluje besplatno savjetovalište za mlade i roditelje zahvaljujući potpori Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva zdravstva i Grada Zagreba, a omogućujemo i online savjetovanje za osobe izvan Zagreba.

Pozivamo sve koji misle da im je potrebna podrška, osobito u nošenju s izazovima adolescencije i problemima ovisnosti, da nam se obrate!

Kontakti:

Udruga Pragma 

Foto: Pexels


Newsletter