fbpx

Iz obiteljske ordinacije: Pravila kućnog liječenja COVID-19

Koronavirus, Obiteljska medicina

Kako većina osoba oboljelih od COVID-19 pokazuje blagi oblik bolesti, mogu se liječiti kod kuće u suradnji s izabranim liječnikom obiteljske medicine. Ovaj podatak nam je otvorio niz novih pitanja. Koji se simptomi smatraju blagima, a koji ugrožavajućima za zdravlje? Koja su pravila kućnog liječenja bolesti? Koji se koraci nikako ne smiju preskočiti?

Iz dana u dan pratimo najnovije informacije vezane uz širenje koronavirusa i broj oboljelih od COVID-19 bolesti. Ohrabruje nas činjenica da je epidemiološka slika u Hrvatskoj pod kontrolom kao i to da većina oboljelih osoba pokazuje blagi oblik bolesti. One se zbog toga mogu liječiti kod kuće u suradnji s izabranim liječnikom obiteljske medicine. Ovaj podatak nam je otvorio niz novih pitanja. Koji se simptomi smatraju blagima, a koji ugrožavajućima za zdravlje? Koja su pravila kućnog liječenja bolesti? Koji se koraci nikako ne smiju preskočiti?

Odgovore na ova pitanja potražili smo u specijalističkoj ordinaciji obiteljske medicine kod moderatora našeg foruma “Obiteljska medicina”, dr. med. Snježane Permozer Hajdarović, specijaliste obiteljske medicine.

Što je u obiteljskoj ordinaciji već poznato?

Mnogo je toga već poznato pa najbolje da krenemo od samog početka. Iako su koronavirusi otkriveni prije mnogo godina, do sada im se, na žalost, posvećivalo premalo pažnje. Koronavirusi su virusi koji obično cirkuliraju među životinjama, no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu na čovjeka, mogu se prenositi i među ljudima. Važno je naglasiti da novi koronavirus, otkriven u Kini krajem 2019. godine i nazvan SARS—CoV-2, pripada novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod čovjeka. Strah i panika koju je u svijetu stvorio nastali su zbog njegovog brzog i relativno lakog širenja među ljudima.

Procjenjuje se da bi jedna oboljela osoba u prosjeku mogla zaraziti dvije do tri osjetljive osobe. Kako? Virus se uglavnom prenosi kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju, kao i indirektno putem kontaminiranih ruku, izlučevinama oboljele osobe s obzirom na to da virus može preživjeti nekoliko sati na površinama kao što su stolovi i ručke na vratima.

Trenutno se procjenjuje da je vrijeme inkubacije, odnosno vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma, između 2 i 14 dana. Poznato je da se virus prenosi kada oboljela osoba pokazuje simptome nalik gripi te da je osoba najzaraznija kada ima izražene simptome bolesti. Ono što nije uobičajeno kod virusnih infekcija jest pretpostavka da osoba može prenijeti koronavirus i neposredno prije nego se simptomi bolesti pojave.

Prema dosadašnjim analizama slučajeva, infekcija COVID-19 u oko 80% slučajeva uzrokuje blagu bolest (bez pneumonije ili blagu upalu pluća) pa se većina oboljelih osoba uspješno oporavlja. Samo 14% osoba ima težu kliničku sliku, a 6% teški oblik bolesti. Vjerojatno se pitate tko sve ulazi u skupinu s težim ishodom bolesti? Za sada to još ne možemo sa sigurnošću potvrditi s obzirom na to da se radi o novoj bolesti te su dostupni podaci nepotpuni. Za točnu procjenu smrtnosti od ove bolesti, također će trebati proći još neko vrijeme. S druge strane, poznati su simptomi COVID-19 bolesti. Većina zaraženih osoba pokazuje blage simptome slične gripi – umor, bolove u mišićima, povišenu tjelesnu temperaturu i kašalj.

pravila kućnog liječenja

Pravila kućnog liječenja

S obzirom na gore navedeno i s obzirom na to da specifičnog lijeka nema, većina oboljelih osoba se oporavlja kod kuće. Pri tome je neizmjerno važno poštivati sva propisana pravila kućnog liječenja.

Liječenje takvih pacijenata svodi se na simptomatske mjere:

  • mirovanje
  • uzimanje dovoljnih količina tekućine
  • praćenje tjelesne temperature i primjena antipiretika
  • primjena antitusika za smirivanje kašlja

Kako bi se spriječilo širenje infekcije na ukućane, bitno je provoditi preventivne mjere u vidu:

  • temeljitog pranja ruku
  • higijene prostorija u kojima se oboljela osoba zadržava
  • stroge mjere samoizolacije
  • navedeno se treba provoditi u svakom kućanstvu s oboljelom osobom, a osobito ako u istom živi i osoba starije životne dobi ili osoba s kroničnim bolestima (šećerna bolest, povišeni krvni tlak, srčane bolesti, bolesti dišnih puteva, maligne bolesti…)

Bitno je da je oboljela osoba u svakodnevnom kontaktu s izabranim liječnikom, a osobito ako dođe do pogoršanja općeg stanja:

  • liječniku se savjetuje javiti svaka promjena zdravstvenog stanja poput gubitka apetita, slabog unosa tekućine, otežanog disanja ili jačih bolova u prsištu – sve kako bi se dogovorilo o daljnjem postupanju i spriječile komplikacije
  • u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja izvan radnog vremena izabranog liječnika, savjet se može zatražiti pozivom službe hitne medicinske pomoći
  • također je bitno pratiti i javiti promjenu zdravstvenog stanja ukućana koji bi dva puta dnevno trebali mjeriti tjelesnu temperaturu

Na kraju treba naglasiti da je svaki propisani korak kućne izolacije jednako važan te se ne smije zanemariti. Ono o čemu se rjeđe priča, a iznimno je važno jest da se oboljeloj osobi osiguraju kvalitetan smještaj i njega u kući:

  • odvojenu sobu za liječenje s mogućnošću prozračivanja, jednostavan pristup do kupaonice bez potrebnog korištenja zajedničkog prostora ili zasebnu kupaonicu, ako je moguće
  • jednu osobu koja će biti odgovorna za prehranu oboljele osobe, korištenje zasebnog pribora za jelo i osobnu higijenu, pranje rublja, poštivanje svih mjera zaštite, za održavanje higijene i dezinfekcije kućanstva te odgovarajuće odlaganje otpada
  • osoba koja će skrbiti o oboljeloj osobi ne smije imati visoki rizik obolijevanja od COVID-19 bolesti

Pročitajte i ovo:

Dr. Snježana Permozer Hajdarović, moderator na portalu Med.Over.Net

EKG u ambulanti obiteljske medicine

Foto: Pexels


Newsletter