fbpx

Ispitivanje funkcije pluća u samo jednom dahu

Obiteljska medicina

Spirometrija je glavni i osnovni test za ispitivanje plućne funkcije, a zajedno s drugim dijagnostičkim metodama doprinosi što bržoj dijagnozi i liječenju.

Uloga dišnog sustava je izmjena plinova – kisika i ugljikovog dioksida. To je omogućeno suradnjom pluća i krvožilnog sustava. Ima li organizam veću potrebu za kisikom, ali pluća lošu funkciju, u pomoć priskače srce svojom pojačanom frekvencijom, tahikardijom, s ciljem što brže nadoknade smanjenog unosa kisika. Da pluća ne rade učinkovito, mogu pokazati i brojni simptomi i znakovi plućne funkcije: zaduha (dispneja), kašalj, zviždanje ili hripanje tijekom disanja, bol u prsima, iskašljavanje krvi ili plavkasto obojenje kože i sluznice (cijanoza). U takvim je slučajevima najbolje potražiti pomoć pulmologa.

Davanje liječniku svih potrebnih anamnestičkih podataka o sebi i obitelji, o prijašnjim i trenutnim bolestima u obitelji te o općoj ili profesionalnoj izloženosti štetnim agensima može pomoći u dijagnozi bolesti i njenom liječenju. Anamnestički podaci pokazuju potječu li prisutni simptomi od dišnog sustava ili su znakovi poremećaja drugog organskog sustava. U slučaju potrebe detaljnjeg ispitivanja plućnih funkcija, uz detaljan se klinički pregled često preporučuje spirometrija.

Mjerenje daha provodi se spirometrijom

Spirometrija je jednostavna dijagnostička pretraga za mjerenje plućne funkcije i dijagnosticiranje bolesti pluća i dišnog sustava. Spirometrijskim se mjerenjem dobiju vrijednosti plućnog volumena, kapaciteta pluća i brzine protoka zraka prilikom udaha i izdaha koje zapravo pokazuju koliko zraka osoba može izdahnuti u jednom dahu. Tako daje važne podatke i smjernice u dijagnosticiranju bronhalne astme, alergije, kroničnog bronhitisa, kronične opstruktivne bolesti pluća, emfizema pluća ili drugih bolesti dišnog sustava. Ovim vrlo jednostavnim testom može se, ponekad i prije razvoja simptoma, potvrditi ili isključiti boluje li osoba od plućne bolesti.

Radi se o vrlo jednostavnoj metodi

Spirometrija je za liječnika vrlo vrijedna dijagnostička metoda, a za pacijenta potpuno bezbolna, stoga je strah koji se često javlja kod pacijenata potpuno nepotreban. Traje kratko, posebna priprema za samu pretragu nije potrebna, ali je bitna pravilna tehnika disanja i dobra suradnja s liječnikom. Testiranje se provodi tako da pacijent maksimalno udahne zrak, a zatim najbrže što može i do kraja izdahne zrak iz pluća u aparat. Radi veće točnosti, testiranje se izvodi više puta za redom.

Kada je potrebno spirometrijsko mjerenje?

Loša funkcija pluća obično je prisutna kod osoba koje pate od bronhalne astme i kronične opstruktivne plućne bolesti. Spirometrija se kao dijagnostička metoda preporučuje pušačima, osobama s teškoćama s disanjem u mirovanju ili u naporu, kod noćnog gušenja, osjećaja piskanja u prsima ili upornog kašlja. Spirometrija je bezopasna dijagnostička metoda te se često preporučuje i kao dio preventivnog pulmološkog pregleda.

Spirometrija je za mnoge liječnike glavni i osnovni test za ispitivanje plućne funkcije zbog čega ju često odabiru kao prvu dijagnostičku metodu. Nalaz spirometrije zajedno s nalazima drugih dijagnostičkih metoda doprinosi postavljanju konačne dijagnoze i donošenju odluke o liječenju.

Foto: Pexels


Newsletter