fbpx

Imate li hiperlipidemiju, isključite sljedeće bolesti

Obiteljska medicina

Kada laboratorijski nalaz krvi pokaže hiperlipidemiju, stanje postaje ozbiljno. Hiperlipidemija, povećana koncentracija lipida u krvi, danas više nije rijedak poremećaj. To ni ne čudi osvijestimo li se da je usko povezana s masnom hranom i promjenama u načinu prehrane, manjkom tjelesne aktivnosti i prekomjernom tjelesnom težinom. Dakle, hiperlipidemija nikad ne dolazi sama.

Kada laboratorijski nalaz krvi pokaže hiperlipidemiju, stanje postaje ozbiljno. Hiperlipidemija, povećana koncentracija lipida u krvi, danas više nije rijedak poremećaj. To ni ne čudi osvijestimo li se da je usko povezana s masnom hranom i promjenama u načinu prehrane, manjkom tjelesne aktivnosti i prekomjernom tjelesnom težinom. Dakle, hiperlipidemija nikad ne dolazi sama. Jednom dijagnosticirana, upozoravati može na nekontrolirane ili još nedijagnosticirane bolesti.

Što su lipidi?

Lipidi se često popularno nazivaju masti. Njihovi glavni predstavnici u krvi su kolesterol i trigliceridi koji se apsorbiraju iz hrane ili sintetiziraju u jetri. Ono što im je zajedničko jest njihova hidrofobnost odnosno netopljivost u vodi pa stoga i u krvi. Kako bi se mogli transportirati krvotokom, udružuju se s proteinima tvoreći lipoproteinske čestice – apoproteine. Kolesterol i trigliceridi, zajedno s još dvije vrste molekula, ispunjavaju lipidnu komponentu lipoproteina.

Vjerujemo da ste se do sada već više puta susreli s kraticama “LDL” ili “HDL” pitajući što one znače i na koje bolesti upozoravaju. Radi se upravo o lipoproteinskim česticama: LDL (“low density lipoproteins”) ili lipoproteini niske gustoće te HDL (“high density lipoproteins”) ili lipoproteini visoke gustoće.

Lipidi su u znanstvenom svijetu vrlo atraktivne molekule. Promatrati se mogu sa zdravstveno pozitivnog i negativnog aspekta. Ukratko, sastavni su dio staničnih membrana te imaju vrlo važne funkcije u normalnim biološkim procesima. Primjerice, služe kao „sirovina” za sintezu mnogih biološki važnih molekula poput hormona, vitamina i žučnih kiselina. S druge strane, kao lipoproteinske čestice u krvi mogu utjecati na razvoj mnogih bolesti. Dovoljno je spomenuti samo to da, za razliku od HDL lipoproteina koji djeluju zaštitno, LDL lipoproteini predstavljaju visoki rizik za nastanak bolesti krvnih žila.

hiperlipidemiju

Od hiperlipidemije do bolesti

Bolesti srca i krvnih žila su najčešće bolesti koje stručnjaci povezuju s hiperlipidemijom. Podrobnije, visoke razine LDL lipoproteina i niske razine HDL lipoproteina predstavljaju vodeće čimbenike rizika za razvoj aterosklerotskih promjena. Hiperlipidemiju mogu uzrokovati i mnoge druge bolesti: šećerna bolest, smanjena funkcija štitnjače, kolestaza (smanjeni protok ili zastoj žuči) i nefroza. Važno je naglasiti i mogućnost nastanka genetski naslijeđene hiperlipidemije.

Hiperlipidemija podrazumijeva i povećanu koncentraciju kolesterola i triglicerida u krvi. Trigliceridi su izvor energije. Kao skupina lipida, apsorbiraju se iz hrane, ali se mogu stvarati i iz ugljikohidrata i masnih kiselina. Pokaže li laboratorijski nalaz krvi njihove povišene vrijednosti, isključite prisutnost šećerne bolesti, smanjene funkcije štitnjače, opstruktivne žutice i nefroze.

Na kraju moramo proučiti i put kolesterola koji se krvotokom najčešće prenosi vezan za LDL lipoproteine. LDL kolesterol se često naziva i “lošim” kolesterolom dok je “dobar” kolesterol vezan za HDL lipoproteine. U čemu je glavna razlika? LDL lipoproteini prenose kolesterol iz jetre krvlju do stanica, no kod njegovog viška, stanice ga više ne mogu iskoristiti. Posljedica je njegovo taloženje u stijenkama arterijama, stvaranje aterosklerotičnog plaka i razvoj ateroskleroze. S druge strane, HDL lipoproteini uklanjaju višak kolesterola iz krvi i tkiva te ga vraćaju natrag u jetru.

Kod povišene koncentracije kolesterola u krvi stoga isključite ove bolesti: hepatitis, opstruktivnu žuticu, bubrežne bolesti, smanjenu funkciju štitnjače i šećernu bolest. 

Pročitajte i ovo:

Trigliceridi nisu nevažni

Prehrana za uspješnu borbu s kolesterolom

Širokim pojasevima “hranimo” metabolički sindrom

Periferna arterijska bolest: oko 50% oboljelih je nije svjesno

Mjerite li krvni tlak na obje ruke?

Snizite povišeni kolesterol pripravcima ljekovitih biljaka

Literatura:
1. Salzer B, Trnka Ž, Sučić M. 2006. Pretilost, lipoproteini i tjelesna aktivnost. Biochemia Medica. 16(1): 37-42.

Foto: Pexels


Newsletter