fbpx

Imamo li dovoljno vremena da si produžimo život?

Zdrav život

Iako su blagdani razdoblje smanjene brige o svom zdravlju, oni mogu biti i odlična motivacija za promjenom loših životnih navika. Idealna prilika je donošenje novogodišnjih odluka. Niste li uspjeli napraviti plan za ovu godinu, ne brinite. Neka vam ovaj članak bude motivacija da krenete u nove pobjede drugačije – pravilnim načinom života. Što se uopće pod tim smatra?

Tijekom blagdana često postajemo blaži prema sebi pa prekršimo mnoga pravila. Konzumiramo namirnice koje u ostatku godine izbjegavamo, jedemo ih u većim količinama i u kasnim obrocima, kasnije liježemo na spavanje, a rano se budimo, više vremena odvajamo za druženja koja često završe uzimanjem većih količina alkohola, pušenjem pa čak i uzimanjem opasnijih sredstava ovisnosti. Takve životne navike dokazano negativno djeluju na zdravlje, a mnogi stručnjaci ih smatraju rizičnim čimbenicima s velikim utjecajem na smanjenje kvalitete i skraćivanje duljine trajanja života.

Pretilost je najčešći rizični čimbenik smanjenje duljine trajanja života

Pitanje koje je već mnogo puta postavljeno, na žalost još uvijek stoji  neodgovoreno: „Zašto se za vrijeme blagdana prejedamo?“ Moramo li uistinu pojesti tolike količine hrane? Zašto ne pokušamo jesti manje, sporije i pritom uživati u hrani razmišljajući o izgledu namirnice, sastojcima, mirisima i okusima? Većina nas zbog užurbanog načina života prisutnog i za vrijeme blagdana, nesvjesno i usputno trpa u sebe hranu ne razmišljajući što zapravo radi. Do osvještenja često dolazi prekasno, nakon niza nakupljenih kilograma. Iako uzroci nakupljenih kilograma mogu biti razni endokrini i genetski poremećaji, konstitucijska pretilost nastala zbog prekomjernog i neadekvatnog unosa hrane je glavni uzrok pretilosti. 

Znate li da je prekomjerna tjelesna težina povezana s rizikom nastanka šećerne bolesti tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti koje pak utječu na dužinu trajanja života? S debljinom dolaze i povišeni krvni tlak, poremećaji metabolizma masti, masna promjena jetre, bolesti zglobova, hipoventilacija, poremećaj menstruacijskog ciklusa i sindrom policističnih jajnika u djevojaka. Svi oni mogu povisiti rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti i u konačnici utjecati na skraćenje očekivanog trajanja života.

Negativan utjecaj prekomjerne tjelesne težine na smanjenje godina života pokazao se većim kod mladih osoba što je vrlo zabrinjavajući podatak. Naime, očekivani životni vijek muškaraca s prekomjernom tjelesnom težinom (ITM 25-30 kg/m²) se skraćuje za 2,7 godina, a pretilih muškaraca (ITM 30-35 kg/m²) za 5,9 godina. Slični rezultati odnose se i na mlade žene u dobi od 20 do 39 godina.

muskarac zena metar debljina trbuh sendvic fast food kardiovaskularna bolest dijabetes
Foto: Pexels

Mnoga istraživanja pokazuju da šećerna bolest gotovo udvostručuje stopu smrtnosti od različitih bolesti, a najčešće je povezana sa
srčanim bolestima, renalnom bolesti, infekcijama, akutnom dijabetičkom krizom i drugim vaskularnim bolestima. 

Zdravim navikama produžujete život

Iako su blagdani razdoblje smanjene brige o svom zdravlju, oni mogu biti i odlična motivacija za promjenom loših životnih navika. Idealna prilika je donošenje novogodišnjih odluka. Niste li uspjeli napraviti plan za ovu godinu, ne brinite. Neka vam ovaj članak bude motivacija da krenete u nove pobjede drugačije – pravilnim načinom života. Što se uopće pod tim smatra?

  • Želite li izregulirati svoj život, počnite živjeti zdravim životom. Krenite od prehrane. Mnogi stručnjaci najdjelotvornijom prehranom za regulaciju tjelesne težine smatraju mediteransku prehranu jer se pokazala učinkovitom u smanjenju kardiovaskularne smrtnosti. Usmjerite se stoga prema njoj!
  • Nezdrave namirnice, prevelik unos ugljikohidrata, kolesterola i masti zamijenite umjerenim unosom peradi, visokim unosom ribe, morskih plodova, voća i povrća sa smanjenim unosom soli te dodatkom ekstradjevičanskoga maslinova ulja i orašastih plodova. Ograničite unos gaziranih, slatkih sokova i alkoholnog pića osim povremene i umjerene konzumacije vina uz mesni obrok što se ipak preporučuje.
  • Osigurajte vrijeme za sebe, odvojite minimalno 30 minuta dnevno i fizički se aktivirajte. Tjelovježba ima sve veće značenje u sprječavanju obolijevanja i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, a posebno je važan aerobni trening poput hodanja, trčanja, plivanja ili bicikliranja. Kod takvog oblika tjelesne aktivnosti se ne mijenja tonus mišića nego potiče rast potrošnje kisika, udarnog volumena i srčane frekvencije uz znatno smanjenje perifernog otpora krvnih žila.

Odlučite li krenuti u smjeru zdravog načina života, krenite već sada jer još uvijek imate dovoljno vremena da sami sebi produžite život! Neka vas dodatno motiviraju i ovi rezultati: zdravijim načinom života možete smanjiti rizik od prerane smrti, a već mediteranskom prehranom, nepušenjem i održavanjem optimalne tjelesne mase možete produljiti život za oko 8.5 (muškarci) do 15 godina (žene)!

Literatura:
1. Dr. Steven A Grover, MD et al. 2014. Years of life lost and healthy life-years lost from diabetes and cardiovascular disease in overweight and obese people: a modelling study. The Lancet Diabetes & Endocrinology. 3(2): 114-122. 
2. Peršić V. et al. 2016. Tjelesna je aktivnost lijek i za srčano zatajivanje. Medicus. 25(2):235-242.
3. Pulgarón ER. 2013. Childhood obesity: a review of increased risk for physical and psychological comorbidities. Clin Ther. 35(1):18–32.
4. Jesus Alegre-Díaz. 2016. Diabetes and Cause-Specific Mortalityin Mexico City. The New England Journal of Medicine. 375;20.

Foto: Pexels


Newsletter