fbpx

I rano proljetno sunce može biti neugodno

Obiteljska medicina

Jeste li znali da ranom proljetnom suncu ipak ne smijete u potpunosti vjerovati? Bez obzira na to što njegove zrake nisu ni približno jake kao u ljeti, postoji opasnost od oštećenja i raznih promjena kože, fotodermatoza.

Tko se ne bi radovao prvim proljetnim zrakama kad djeluju toliko iscjeljujuće? Trudeći se uhvatiti svaku zraku sunca, kao da zaboravljamo na sve probleme i u trenutku popravljamo raspoloženje. Proljetno sunce može doista ukloniti depresiju i oraspoložiti nas! To potvrđuju i znanstvene činjenice stavljajući odgovornost na vitamin D. Upravo sunce potiče složene mehanizme sinteze tog vitamina i njegove pretvorbe u aktivni oblik, vitamin D3. Umjerene sunčeve zrake imaju i druge povoljne učinke. Povećavaju stvaranje hemoglobina i melanina te potiču mitozu epidermalnih stanica kože uzrokujući debljanje rožnatog sloja i jačanje otpornosti kože.

Jeste li znali da ranom proljetnom suncu ipak ne smijete u potpunosti vjerovati? Bez obzira na to što njegove zrake nisu ni približno jake kao u ljeti, postoji opasnost od oštećenja i raznih promjena kože, fotodermatoza.

Zašto je proljetno sunce opasno?

Zbog sve većeg oštećenja ozonskog sloja, danas i proljetno pa i zimsko sunce mogu biti neugodni za kožu.

Fotodermatoze, neželjene reakcije na koži nastaju kao posljedica samog izlaganja suncu. Takvi oblici se u medicini definiraju kao primarne fotodermatoze. Sekundarne fotodermatoze nastaju zbog djelovanja UV zraka sunca na fotosenzibilizirajuće tvari u koži koje pojačavaju negativno djelovanje UV svjetla. Takvo štetno djelovanje javlja se pri čestom i nekontroliranom izlaganju nezaštićene kože sunčevom djelovanju.

Najznačajnije fotodermatoze

Jedan od najčešćih promjena kože uzrokovanih UV-B zračenjem je solarni dermatitis. Poznat je i kao sunčana opeklina. Manifestira se crvenilom, osjećajem pečenja, edemom, mjehurićima, ljuštenjem i hiperpigmentacijom kože. U težim slučajevima, mogu se pojaviti i opći simptomi: slabost, povišena tjelesna temperatura, glavobolja, mučnina i povraćanje. Simptomi ovise o jačini UV-B zračenja, dužini izlaganja suncu, debljini rožnatoga sloja i količini melanina u koži.

Aktinička keratoza nastaje dugotrajnim izlaganjem suncu, a najčešće zahvaća osobe koje žive u kontinentalnim, ruralnim krajevima. Prepoznaje se po malim, crvenim ili smeđim, grubim i ljuskavim mrljama, aktiničkim keratozama. Može se zakomplicirati bolovima, krvarenjima, a ne liječi li se, može napredovati do raka kože.

proljetno sunce

Koža mornara ili zemljoradnika je oblik primarne fotodermatoze nastao zbog dugogodišnje izloženosti suncu. Karakterizirana je dubokim, izraženim borama i vidljivim oštećenjem kože, najčešće na čelu, obrazima i rukama.

Fototoksični dermatitis je upala kože nastala kao rezultat fotoalergijskih reakcija potaknutih UV svijetlom i fotoalergenima. Na područjima kože izloženima suncu, naglo se razvijaju eritem, edem, mjehuri i dugotrajna rezidualna hiperpigmentacija.

  • Fototoksični dermatitis na parfeme je hiperpigmentacija kože
    na mjestima aplikacije kozmetičkih sredstava koji sadrže parfeme (kreme s fotosenzitivnim eteričnim uljima, sapuni, kolonjske vode i sl.). Zbog slijevanja kozmetičkog proizvoda na koži prema dolje, javlja se trakasto crvenilo. Praćeno je pojavom mjehurića nakon kojeg zaostaju tamnije mrlje. Najpoznatije fototoksično ulje je macerat gospine trave (Hypericum perforatum) koji je odličan u tretiranju raznih kožnih problema, ali se zbog fototoksičnosti smije nanositi tek nakon sunčanja. Među ostalim fototoksičnim uljima su ulja citrusa i ulje ljekovite anđelike (Angelica archangelica).
  • Fotodermatitis nakon kontakta s biljkama koje sadrže fotosenzibilizirajuće tvari nastaje nakon dodira s nekim travama uz nazočnost UV-A zračenja. Osim sunca, dodatni faktor koji uzrokuje crvenilo, osip i neugodne mjehuriće je i znojenje.

Prevencija

Sve navedene promjene tijekom proljetnih dana trebaju biti razlog posjeta dermatologa.

Bez obzira na godišnje doba, tijekom izlaganja suncu potrebna je zaštita. To je jedina mjera prevencije neželjenih sunčanih posljedica. Zaštita se postiže nanošenjem adekvatnih sredstava za zaštitu prije izlaganja Suncu. Stručnjaci također savjetuju izbjegavanje direktnog sunca i suzdržavanja od nanošenja kozmetičkih sredstava na kožu netom prije izlaganja suncu. To je posebno važno za djecu i osobe koje su profesionalno izložene suncu.

Sve ove mjere trebaju se provoditi od ranog djetinjstva kako bi se spriječila krajnja posljedica, rak kože. Naime, istraživanja su pokazala da je opasnost od karcinoma kože veća u osoba koje su već od djetinjstva izložene djelovanju jakog sunca, a posebno u osoba svijetle kože i plavih očiju.

Literatura:
1. Bakija-Konsuo A. 2014. Sunce i koža – što moramo znati za pravilnu zaštitu? Medicina Fluminensis, 50(4): 439-445.

Foto: Pexels


Newsletter