fbpx

I povišeni i sniženi kortizol je opasan – uravnotežite ga

Zdrav život

Kortizol je primarno hormon stresa pa pokušava organizmu osigurati dovoljno energije za borbu sa stresom. Ponekad u tome uspije, ali ponekad ne. Kortizol igra i druge važne uloge u organizmu. Kako bi bio što uspješniji, bitno je da se u organizmu nalazi u ravnoteži. Ni previsoka ni preniska razina kortizola nisu poželjne jer donose samo štete.

Svi znamo da na fizički i psihički stres naš organizam odgovara pojačanim lučenjem kortizola. Jeste li se ikada pitali zašto? Kortizol je primarno hormon stresa pa pokušava organizmu osigurati dovoljno energije za borbu sa stresom. Ponekad u tome uspije, ali ponekad ne. Kortizol igra i druge važne uloge u organizmu. Kako bi bio što uspješniji, bitno je da se u organizmu nalazi u ravnoteži. Ni previsoka ni preniska razina kortizola nisu poželjne jer donose samo štete. Možemo li utjecati na održavanje njegove ravnoteže? Možemo i trebali bismo. Saznajte kako.

Kortizol

Kortizol, steroidni hormon kore nadbubrežne žlijezde, utječe na mnoge organe našeg tijela. Osim suočavanja sa stresom, sudjeluje u regulaciji: šećera u krvi, metabolizma ugljikohidrata, masti i proteina, ravnoteže vode i elektrolita te ciklusa budnosti-spavanja. Ravnoteža kortizola je bitna i zbog smanjenja visokog krvnog tlaka te učestalosti upala. Kako se ona postiže?

Da bi se oslobodila odgovarajuća količina kortizola, potrebna je komunikacija tri ključna organa: nadbubrežne žlijezde, hipofize i hipotalamusa. Primjerice, ako se smanji njegova koncentracija u krvi, stimuliraju se hipotalamus i prednji režanj hipofize kako bi se izlučio adrenokortikotropni hormon (ACTH) koji će potaknuti stvaranje i lučenje kortizola. Povećane količine kortizola će cijeli taj proces preokrenuti u suprotnom smjeru.

Sasvim je normalno da se razina kortizola tijekom dana mijenja. Ujutro je ona najviša kako bi organizmu stvorila dovoljno energije za početak novog dana i nove izazove. Tijekom dana se polako smanjuje, a navečer je najniža kako bi se organizam smirio i utonuo u san. Možete li sada zamisliti kakvo je funkcioniranje organizma kada se takva ravnoteža poremeti?

cluster glavobolje

I povišeni i sniženi kortizol je opasan

I previsoka i preniska razina kortizola iscrpljuju nadbubrežnu žlijezdu te nanose velike štete cijelom organizmu. Najjednostavniji primjer je utjecaj stresa. U razdoblju kratkotrajnog, prolaznog stresa, kortizol se povisuje kako bi stvorio dodatnu energiju i pomogao organizmu u suočavanju s njim. Nakon prestanka opasnosti, njegova se razina vraća u normalu. Problem nastaje kada je organizam izložen dugotrajnom stresu. Tada su vrijednosti kortizola u krvi trajno povišene što može na kraju rezultirati novim problemima: umorom, čestim infekcijama, povišenim krvnim tlakom, šećernom bolesti tipa II, poremećajima rada štitne žlijezde, srčanim poremećajima i depresijom. Visoka razina kortizola može biti i posljedica Cushingov-og sindroma, tumora nadbubrežne žlijezde ili nuspojave uzimanja nekih lijekova. S druge strane, preniska razina kortizola u krvi se povezuje s Adisonovom bolesti.

Možemo li ga uravnotežiti?

Možemo i trebali bismo! Želite li djelovati pozitivno i pomoći organizmu u održavanju ravnoteže kortizola, to možete učiniti na nekoliko načina. Jedan od osnovnih načina je suočavanje sa stresom. Svatko bi trebao pronaći za sebe najbolji način suočavanja. Primjerice, kloniti se stresnih situacija, raditi na smanjenju osjećaja tjeskobe, napetosti i zabrinutosti te razmišljati pozitivno.

Sljedeća, vrlo važna stavka je prehrana. Osobe koje se bore s povišenom razinom kortizola trebaju smanjiti unos šećera, a prehranu obogatiti namirnicama koje imaju pozitivan utjecaj na regulaciju kortizola. To su prvenstveno cjelovite žitarice, banane, kruške, tamna čokolada, prirodni probiotici te dodaci prehrani poput vitamina C i ribljeg ulja. Svakako ne zaboravite unositi dovoljne količine tekućine, a pića koja sadrže kofein zamijeniti crnim ili zelenim čajem.

Željeli bismo vas podsjetiti da obratite pažnju i na ostale stvari: kvalitetan san i održavanje dobre rutine spavanja, vježbe disanja, tjelovježbu, uvođenje hobija, udomljavanje kućnih ljubimaca, njegovanje dobrih odnosa i smijanje. Zašto? Znanstvenici su dokazali da svi oni utječu pozitivno na održavanje ravnoteže kortizola.

Pročitajte i ovo:

Izgleda li tako i na vašem radnom mjestu? Budite sretni!

Od danas ćete spavati goli

Štitnjača pod pritiskom modernog života

Literatura:
1. Kara E. Hannibal, Mark D. Bishop. 2014. Chronic Stress, Cortisol Dysfunction, and Pain: A Psychoneuroendocrine Rationale for Stress Management in Pain Rehabilitation. Phys Ther. 94(12): 1816–1825.
2. Camelia E. Hostinar, Megan R. Gunnar. 2013. Future Directions in the Study of Social Relationships as Regulators of the HPA Axis across Development. J Clin Child Adolesc Psychol. 42(4): 564–575.

Foto: Pexels


Newsletter