fbpx

Hranom protiv kognitivnog propadanja mozga

Zdrav život

Mozak je podložan konstantnim promjenama.  S povisivanjem biološke dobi, težina mozga se može smanjiti za čak 7%, a neki dijelovi mozga mogu izgubiti i do 50% stanica. Može li hrana usporiti kognitivno propadanje mozga?

Središnji živčani sustav je jedan od metabolički najaktivnijih sustava u tijelu i zbog toga treba stalnu opskrbu s krvlju bogatom kisikom i hranjivim tvarima. Tijekom života mozak je podložan konstantnim promjenama. Prirodnim starenjem dolazi i do njegovog starenja. S povišenjem biološke dobi, težina mozga se može smanjiti za čak 7%, a neki dijelovi mozga mogu izgubiti i do 50% stanica. Ove promjene ne moraju biti samo znak biološkog starenja, već mogu biti povezane i s bolestima. Nastupi li bolest središnjeg živčanog sustava, dolazi do promjene neurona, usporavanja protoka krvi u mozgu i posljedične ishemije određenih dijelova mozga. Dugotrajniji prekid moždanog krvotoka uzrokuje infarkt odnosno dovodi do ishemijskog moždanog udara.

Možemo li zdravom prehranom prevenirati bolesti mozga i zaštititi njegovo zdravlje? Čime moramo hraniti mozak želimo li ga očuvali funkcionalnim dugi niz godina?

 

Nezasićene masne kiseline

Masti trebamo za normalno funkcioniranje organizma, no važno je razlikovati dobre od loših. Zasićene masne kiseline koje se povezuju sa životinjskim mastima su loše masti – njihovim nakupljanjem se povećava rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti. Nezasićene masne kiseline, najčešće prisutne u biljnim mastima, čiste krvne žile od kolesterola, dovode ga u jetru i izlučuju iz organizma te tako sprječavaju pojavu kardiovaskularnih bolesti.

Prema tome, smanjimo li unos zasićenih masnih kiselina i zamijenimo li ih s nezasićenim masnim kiselinama, smanjujemo rizik od kardiovaskularnih bolesti za 30%. Dokazano je da nezasićene masne kiseline smanjuju rizik od depresije, moždanog udara i Alzheimerove bolesti praćene demencijom i kognitivnim propadanjem te ublažavaju simptome ADHD-a. Konzumiranjem nezasićenih masnih kiselina smanjujemo rizik od prerane smrti. Naime, visoki unos mononezasićenih masnih kiselina povezan je s 11% smanjenim rizikom od smrtnosti dok je visoki unos polinezasićenih masnih kiselina povezan s čak 19% smanjenim rizikom. Određene polinezasićene masne kiseline koriste se i u liječenju povišenih vrijednosti kolesterola u krvi i imaju pozitivan utjecaj u prevenciji dijabetesa tipa 2.

 

Izvor: biljna ulja, orašasti plodovi, avokado, riba

 

Flavonoidi

Flavonoidi su dobro poznati antioksidansi koji odstranjuju slobodne radikale, visokoreaktivne čestice koje oštećuju stanice i DNA molekule te sudjeluju u razvoju mnogih bolesti. Flavonoidi su visoko cijenjeni spojevi i zbog mnogih se razloga savjetuje njihovo ubacivanje u svakodnevnu prehranu. Pokazuju sposobnost djelovanja na stijenke arterija i poboljšanja njihove funkcije čime reguliraju krvni tlak, minimiziraju oksidativno oštećenje, smanjuju razinu kolesterola u krvi, upalne procese i rizik od tromboze. Flavonoidi smanjuju učestalost pojave ishemičnog moždanog udara, a mogu usporiti i kognitivno propadanje mozga.

 

Izvor: naranča, grejp, rajčica, bobičasto voće

 

voce vitamin antioksidansi zdravlje

 

Omega-3 masne kiseline

Omega-3 masne kiseline čine posebnu skupinu nezasićenih masnih kiselina neizmjerno važnih za zdravlje mozga, ali i cjelokupno fizičko i psihičko zdravlje. Smanjuju rizik nastanka koronarne bolesti srca, kongestivnog zatajivanja srca, infarkta miokarda, moždanog udara i kardiovaskularne smrti. Omega-3 masne kiseline se u organizmu razgrađuju u dvije masne kiseline – dokozaheksaensku (DHA) i eikozapantaensku kiselinu (EPA), važne za očuvanje vida, koordinacije pokreta, sposobnost učenja, raspoloženja i mnoge druge moždane funkcije. Posebno je važna DHA koja kao građevna jedinica staničnih membrana u mozgu smanjuje mogućnost nastanka plakova i krvnih ugrušaka te pridonosi boljem protoku krvi u mozgu. Zbog toga se često ističe kao glavni zaštitnik zdravlja mozga. Omega-3 masne kiseline poboljšavaju radnu memoriju i smanjuju rizik od blagog kognitivnog deficita, no one su esencijalne što znači da ih tijelo ne može samo proizvesti nego ih mora unositi hranom.

 

Izvor: haringa, losos, bakalar, tuna

 

 

Literatura:

  1. Dong D. Wang et al. 2016. Association of Specific Dietary Fats With Total and Cause-Specific Mortality. JAMA Intern Med. 176(8):1134-1145.

 

 

Foto: Pexels

 

 


Newsletter