fbpx

Hospitalizacija u dječjim očima

Zdravlje djece

Ako ste ikada, zbog svoje bolesti, bili primorani na bolničko liječenje, vjerujemo da vam nije bilo nimalo ugodno. Bolest i hospitalizacija su same po sebi stresne za svakoga od nas. Možete li zamisliti kako se tek osjećaju oni najmanji? Jeste li se ikada pitali kako se hospitalizacija doživljava u dječjim očima?

U bolničkom okruženju, strah, anksioznost i tuga su često viđeni faktori, pogotovo kada je u pitanju bolesno dijete. Hospitalizacija je svakom djetetu jedan od najvećih stresnih događaja u životu. U većini slučajeva, praćena je negativnim emocijama koje se odražavaju na njihovo psihičko stanje. Jeste li se ikada pitali kako se hospitalizacija doživljava u dječjim očima? Koliko ono može razumjeti i shvatiti njezinu svrhu? Sve kreće od doživljavanja boli, shvaćanja bolesti i sposobnosti prilagođavanja na takav stresni događaj.

Bol i emocije

Reakcije djeteta na bol mogu biti različite. Njegov odnos prema boli se zapravo mijenja s rastom i razvojem. Naime, dijete u najranijem dobu nije svjesno svog tijela kao ni pojma boli i bolesti. One su za njega apstraktni pojmovi. S djetetovim rastom i razvojem to se postepeno mijenja. Tako malo dijete bol može povezivati s vanjskim faktorima, primjerice kažnjavanjem zbog lošeg ponašanja. Dijete predškolske i školske dobi pak već ima razvijeno određeno poimanje boli. Sve je više sposobno razumjeti pojam bolesti pa čak i njezine uzroke i simptome. Međutim, strah da će povreda ili bilo kakva medicinska intervencija prouzrokovati tjelesnu bol može ostati i dalje prisutna.

S tjelesnom boli se često aktivira i negativno emocionalno stanje praćeno depresijom i anksioznošću, a oni pak pojačavaju osjećaj emocionalne boli. Što je bol jača, veći je i stupanj depresije i anksioznosti i obrnuto. Tako se stvara začarani krug boli i emocija iz kojeg dijete samo teško može izaći. Djeca se općenito teško nose s takvim negativnim osjećajima pa i teže kontroliraju bol.

Suprotan učinak imaju pozitivne emocije. One smanjuju napetost, ublažavaju negativne kardiovaskularne učinke nastale kao rezultat negativnih emocija i poboljšavaju imunitet. Što je najvažnije, one povećavaju i toleranciju na bol!

Hospitalizacija mijenja djetetovo psihičko stanje

Ako ste ikada, zbog svoje bolesti, bili primorani na bolničko liječenje, vjerujemo da vam nije bilo nimalo ugodno. Bolest i hospitalizacija su same po sebi stresne za svakoga od nas. Možete li zamisliti kako se tek osjećaju oni najmanji?

hospitalizacija

Hospitalizacija djece je obično praćena napetošću, uznemirenošću, plakanjem, ljutnjom, protestom, očajem, poricanjem osjećaja boli, odbijanjem osobe koja želi pomoći, tjeskobom, tugom i depresijom.

Djetetova reakcija na hospitalizaciju ovisi o specifičnosti same bolesti, o djetetovoj dobi i stupnju njegovog kognitivnog razvoja. Smatra se da su djeca starosti od 6 mjeseci do četiri godine najosjetljivija na hospitalizaciju.

Već sama bol koju stvara bolest za njih je dovoljan izvor stresa! Strah od nove okoline, dijagnostičkih i terapijskih postupaka, od neizvjesnosti oko ishoda bolesti djetetu djeluju zastrašujuće. Najveći izvor stresa tijekom hospitalizacije za njih je definitivno odvajanje od roditelja. Što je dijete mlađe, razdvojenost od roditelja će podnijeti teže.

Što je vrijeme razdvojenosti veće, moguće su i ozbiljnije posljedice hospitalizacije. One se mogu manifestirati raznim tjelesnim i psihološkim poremećajima: gubitkom apetita, izostankom očekivanog porasta tjelesne težine, poremećajima spavanja, noćnim morama, nemogućnošću kontrole bijesa, nezainteresiranošću, apatijom i drugim simptomima depresije te antisocijalnim ponašanjem. Posljedice na emocionalni, ponašajni i spoznajni razvoj djeteta se mogu odraziti čak i tijekom kraće hospitalizacije. Tijekom dugotrajne hospitalizacije, emocionalna bol može biti toliko jaka da rezultira traumom djeteta.

Međutim, važno je naglasiti da hospitalizacija kao stresni događaj ne mora na svu djecu utjecati na jednak način. Trauma, koje se roditelji najviše boje, na sreću nije toliko česta. S druge strane, učestale hospitalizacije mogu imati i pozitivne učinke. Djeca izložena čestim hospitalizacijama mogu takav stresni događaj doživljavati manje stresnim i postepeno razviti proces prilagođavanja.

Pročitajte i ovo:

Hospitalizacija uz humor? Zašto ne?

Otkrili smo zašto je smijeh toliko važan

Kako prevladati stres da se ne prenosi na djecu?

Što možemo učiniti kada bolest stvaraju emocije?

Bolest u obitelji: kako uključiti dijete?

Literatura:
1. Cheryl H. T. Chow et al. 2019. Association of Temperament With Preoperative Anxiety in Pediatric Patients Undergoing Surgery: A Systematic Review and Meta-analysis. JAMA Netw Open. 2(6): e195614.
2. Könsgen N. et al. 2019. Clowning in children undergoing potentially anxiety-provoking procedures: a systematic review and meta-analysis. Syst Rev. 8: 178.

Foto: Pexels


Newsletter