fbpx

Hodanje smanjuje rizik od šećerne bolesti

Zdrav život

Tjelesnom aktivnošću se povećava energetska potreba organizma i omogućava brže i lakše iskorištavanje glukoze u krvi.

Šećerna bolest ili diabetes mellitus je najčešća endokrinološka bolest. Šećerna bolest je kronična bolest i predstavlja jedan od vodećih uzroka oboljenja i smrti u odrasloj životnoj dobi. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da šećerna bolest, na globalnoj razini, pogađa oko 10% odraslih osoba. Postoji više oblika šećerne bolesti (tip 1, tip 2 te gestacijska šećerna bolest trudnice), a sve ih povezuje hiperglikemija ili povišena razina glukoze u krvi. Kod dijabetesa tipa 1, imunološki sustav uništava beta-stanice gušterače odgovorne za proizvodnju inzulina. Za to su odgovorna autoantitijela koja napadaju stanice vlastitog organizma. Od ovog oblika šećerne bolesti najčešće obolijevaju djeca kojoj je, zbog apsolutnog nedostatka inzulina, potrebna trajna primjena inzulina. U odrasloj populaciji prevladava šećerna bolest tipa 2 u kojoj gušterača nije sposobna stvarati dovoljnu količinu inzulina za potrebe organizma ili se proizvedeni inzulin ne koristi učinkovito. Neliječena šećerna bolest može dovesti do ozbiljnih komplikacija (retinopatija, nefropatija, hipertenzija, ateroskleroza, srčani ili moždani udar), stoga ju je vrlo važno na vrijeme prepoznati i pravilno liječiti.

Kako tjelovježba utječe na šećernu bolest?

Na razvoj šećerne bolesti djeluju različiti rizični faktori. Među njima se posebno ističu smanjena tjelesna aktivnost i pretilost. Brojna istraživanja provedena među pretilim i tjelesno neaktivnim osobama pokazuju da svaki oblik tjelovježbe pomaže u gubitku suvišnih kilograma i lakšoj regulaciji razine šećera u krvi. Tjelesnom aktivnošću se povećava energetska potreba organizma i omogućava brže i lakše iskorištavanje glukoze u stanicama. Pritom se jača srce, smanjuje visoki krvni tlak i razina prisutnog stresa. Povoljni učinci redovite tjelovježbe ističu se u smanjenju metaboličke neravnoteže. Povećana potrošnja energije u tjelovježbi, osim što pomaže u smanjenju tjelesne težine, dodatno utječe na povećanje osjetljivosti na inzulin i akutno smanjuje razinu glukoze u krvi. Sveukupno je dokazano da redovita tjelovježba, pa čak i svakodnevno hodanje, smanjuje rizik pojave šećerne bolesti tipa 2. Kombinacijom pravilne prehrane, svakodnevnim hodanjem ili drugim oblikom tjelesne aktivnosti, kroz dulje razdoblje, može se smanjiti koncentracija šećera u krvi ispod razine koja predstavlja šećernu bolest.

Kontrola šećerne bolesti

Za liječenje šećerne bolesti i sprječavanje komplikacija nije dovoljna samo tjelesna aktivnost. Ključ za dobru kontrolu šećerne bolesti, a time i kvalitetniji suživot s njom, krije se u redovitom uzimanju propisanih lijekova, zdravoj prehrani, samokontroli te liječničkoj kontroli i savjetovanju.

šećer kontrola dijabetes mjerenje

Idealna prilika za savjetovanje i dobivanje svih potrebnih informacija je i obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti. Obilježavanje se provodi svake godine, 14. studenog, u čast rođenja Fredericka Bantinga koji je, uz Charlesa Besta, zaslužan za otkriće inzulina, neizbježnog u terapiji šećerne bolesti. Međutim, savjetovanja i osvješćivanje javnosti trebalo bi se provoditi tijekom cijele godine. Svatko bi trebao biti upoznat sa znakovima upozorenja šećerne bolesti: čestim mokrenjem (poliurija), umorom, slabošću, pojačanom žeđi i mršavljenjem. Svatko bi trebao poznavati načine prevencije šećerne bolesti kao uvjetom za što kvalitetniji i zdraviji život. Te mjere podižu razinu zdravlja ne samo pojedinca, već i cijele populacije.

 


Newsletter