fbpx

Hitna medicinska stanja u odraslih

Obiteljska medicina

Zbog kojih bi tegoba odrasle osobe trebale potražiti hitnu medicinsku pomoć? Koje se bolesti odraslih ubrajaju u hitna medicinska stanja?

urgentna zdravstvena stanja

Odrasle osobe za razliku od djece mogu učinkovitije prepoznati znakove koji upozoravaju na odvijanje patoloških procesa u organizmu. Tijek i karakter svakog takvog znaka ili simptoma bolesti potrebno je detaljno pratiti kako bi se na vrijeme prepoznalo pogoršanje zdravstvenog stanja. Mnogi se simptomi poput bolova, kašlja, vrtoglavice ili povišene tjelesne temperature ne smatraju opasnim, međutim u određenim situacijama mogu neposredno ugrožavati biološki integritet bolesnika i biti znak koji spašava život. Zbog kojih bi tegoba odrasle osobe trebale potražiti hitnu medicinsku pomoć? Koje se bolesti odraslih ubrajaju u hitna medicinska stanja?

Bolovi u trbuhu

U hitnoj medici bolovi u trbuhu se vrlo često sreću, a mogu upozoravati na široku paletu bolesti. To su razna stanja akutnog abdomena poput apendicitisa, bubrežnih kolika, perforacije peptičkog ulkusa, abdominalne ishemije i peritonitisa. Bolove u trbuhu mogu stvarati i kronična stanja poput sindroma iritabilnog crijeva, ulkusa želuca i dvanaesnika ili tumora raznih trbušnih organa. Učestalost i karakter bolova te pridruženi simptomi imaju vrlo važnu ulogu u dijagnozi bolesti. Upozoravaju na stanja opasna po život – perforaciju visceralnih organa (jetre, slezene, želuca) ili unutarnja krvarenja.

Poteškoće s disanjem

Zaduha (dispneja) je vrlo česti razlog traženja hitne medicinske pomoći. Uzroci su najčešće astma, kronična opstruktivna plućna bolest, upala pluća, kardiogeni plućni edem i intersticijska plućna bolest. Nešto su rjeđi uzroci plućna embolija, hipertenzivna kriza i teška anemija. Poteškoće s disanjem mogu prouzročiti stanja nastala uslijed traume poput pneumotoraksa, kontuzije pluća i teškog hipovolemijskog šoka. Svaka informacija od strane oboljele osobe je medicinskom osoblju od izuzetne koristi. Nastupila li je dispneja postupno ili iznenadno, boluje li pacijent od neke bolesti, prisiljava li dispneja bolesnika u određeni položaj te jesu li prisutni pridruženi simptomi poput kašlja i boli prilikom disanja samo su neke od tih informacija.

Glavobolja

Ovaj vrlo česti i sasvim uobičajeni simptom bolesti mnogi možda ne bi svrstali među simptome koji upozoravaju na hitna medicinska stanja. Međutim, kada se glavobolja ne može ublažiti analgeticima, postaje znak ozbiljnijeg poremećaja. Koliko je medicinska hitnost presudna u takvim slučajevima, pokazuju činjenice da glavobolja može biti znak meningitisa ili krvarenja unutar lubanjske jame. Za spašavanje života u takvim je slučajevima presudna svaka minuta. Glavobolja može upućivati i na moždani udar, ozljedu glave ili hitno glikemijsko stanje. Može biti praćena povraćanjem, poremećajima vida, ukočenim vratom, poremećajima svijesti i drugim simptomima. Svi oni, kao i podaci o jačini, lokalizaciji i trajanju glavobolje, moraju biti na vrijeme registrirani jer su važan podatak za što bržu dijagnozu bolesti.

hitna medicinska stanja

Bolovi u prsištu

Kada se isključi trauma, bolovi u prsištu upozoravaju na bolesti srca, ali i drugih organa. Kako bi se olakšalo postavljanje dijagnoze, potrebno je prikupiti podatke o karakteru boli. Ako je bol stežuća, lokalizirana u sredini prsnog koša šireći se u ruke, predstavlja alarm za hitnu medicinsku pomoć. U tom slučaju, upozorava na anginu pektoris ili infarkt miokarda. Na srčano podrijetlo bolova mogu upozoravati i pridružujući simptomi – otežano disanje, mučnina, povraćanje i znojenje. Isključe li se problemi sa srcem, bolove u prsištu mogu stvarati i plućna embolija, refluksni ezofagitis, loša probava ili mišićno-skeletni bolovi.

Visoka tjelesna temperatura

Visoka tjelesna temperatura ili vrućica upućuje na prisutnost infekcije u organizmu. Uzrok akutne vrućice u odraslih je najvjerojatnije zarazna bolest gornjeg i donjeg dišnog sustava, gastrointestinalnog sustava, mokraćno-spolnog sustava i kože. Zbog toga je od bolesnika potrebno prikupiti detaljnu anamnezu bolesti, promatrati i druge simptome te prepoznati septički ili toksični aspekt bolesnika.

Poremećaji svijesti

Poremećaji svijesti mogu upozoravati na ozljede glave, hipoglikemiju, epilepsiju, moždani udar, subarahnoidalno krvarenje, predoziranje lijekovima, alkoholom ili otrovnim plinovima (ugljikov monoksid..) i druga medicinska stanja.

Psihički poremećaji

Hitna medicinska stanja u psihijatriji karakterizirana su akutnim poremećajima mišljenja, raspoloženja, ponašanja ili socijalnih odnosa. 
Uključuju bolesti i stanja tjeskobe, fobije, manije, teške depresije i suicidalnosti, shizofrenije, akutne psihotične epizode, nasilnog ili impulzivnog ponašanja, psihomotornog nemira i agresivnog ponašanja, delirija te intoksikacije alkoholom i psihoaktivnim tvarima (opioidima, kokainom, kanabinoidima).

Također pročitajte: Bol ne treba ignorirati, već potražiti liječničku pomoć

Literatura:
1. Bošan I – Kilibarda, Majhen – Ujević R. i sur. 2012. Smjernice za rad izvanbolničke hitne medicinske službe. Hrvatski zavod za hitnu medicinu, JRCALC.
2. Prološčić J. i sur. 2013. Intenzivna psihijatrijska skrb – hitna stanja u psihijatriji. Medicina Fluminensis 49(4): 463-467.

Foto: Pexels


Newsletter