fbpx

Higijena ruku je najbolja mjera prevencije zaraznih bolesti

Zdrav život

Pogledamo li samo koliko se novaca mora potrošiti na liječenje zaraznih bolesti, mogli bismo zaključiti da je puno jednostavnije raditi na prevenciji. Higijena ruku je najjednostavniji i najjeftiniji način sprječavanja infekcije koje se prenose nečistim rukama i kojima su zbog slabijeg imuniteta najviše podložna djeca i starije osobe.

Pravilna higiena rok preprečuje bolezni

Svakodnevno smo izloženi milijunima mikroorganizama od kojih je većina bezopasna za zdravlje dok neki, patogeni, ipak mogu uzrokovati različite zarazne bolesti. Osim direktnog načina zaraze gdje se uzročnici od jedne do druge osobe prenose dodirom, kapljičnim putem ili poljupcem, vrlo je česti i indirektni način širenja fizičkim kontaktom putem prljavih ruku. Pogledamo li samo koliko se novaca mora potrošiti na liječenje zaraznih bolesti, mogli bismo zaključiti da je puno jednostavnije raditi na njihovoj prevenciji. Higijena ruku je najjednostavniji i najjeftiniji način sprječavanja infekcija koje se prenose nečistim rukama i kojima su zbog slabijeg imuniteta podložnija djeca i starije osobe.

Koje se bolesti najčešće prenose nečistim rukama?

Ruke možemo mikroorganizmima onečistiti vrlo jednostavno, tijekom obavljanja svakodnevnih aktivnosti kada dolazimo u kontakt s kontaminiranim osobama, predmetima, površinama ili životinjama. Takve, kontaminirane, ruke nastavljaju prijenos mikroorganizama u organizam kroz:

  • nos u dišni sustav
  • usta u probavni sustav
  • spojnicu oka ili oštećenu kožu
  • fekalno-oralni put

Na temelju toga možemo zaključiti da su bolesti koje se prenose nečistim rukama najčešće:

  • virusne bolesti: obična prehlada, upala grla, gripa, herpes, konjunktivitis, zarazna žutica (hepatitis A), korona virus
  • bolesti probavnog sustava: trovanje hranom, infektivni proljevi i druge 
    crijevne zarazne bolesti koje se zbog fekalno-oralnog načina prijenosa nazivaju i „bolesti prljavih ruku“ 
  • infekcije kože: akne, čirevi, infekcije rane
  • parazitarne bolesti kao što je ehinokokoza koju izaziva pasja trakavica

Ovakve infekcije karakteristične su za vrtiće, škole i ustanove za zbrinjavanje starijih, bolesnih i nemoćnih osoba.

Kada djeca duže vrijeme borave u istom prostoru, stvaraju se idealni uvjeti za širenje mikroorganizama i razvoj respiratornih ili probavnih zaraznih bolesti. To nas ne smije čuditi sjetimo li se da djeca međusobno izmjenjuju različite predmete koje mogu pritom stavljati u usta te da većinu svog vremena provode u bliskom kontaktu s ostalom djecom u grupi među kojima mogu biti i kliconoše odnosno djeca koja u svom tijelu nose određeni patogeni mikroorganizam, ali ne pokazuju znakove bolesti. Djeca vrtićke dobi ponekad ni nemaju potpuno razvijene higijenske navike pa ne znaju dobro obrisati nos, staviti ruku na usta kad kišu i kašlju ili trebaju pomoć pri korištenju WC-a. Takva djeca su stoga podložnija zarazi pogotovo kada je u pitanju širenje infekcije fekalno-oralnim putem jer nakon što se patogeni mikroorganizam izluči iz organizma stolicom, preko prljavih ruku, kroz usta ulazi u organizam.

Zbog toga je važno poticati i učiti djecu redovitom i pravilnom pranju ruku već od ranog djetinjstva jer se samo tako može smanjiti potencijalna opasnost od zaraze i njezinog prenošenja na druge osobe.

vrtic dijete igra hrana ruke prljavo viroza higijena
Foto: Pexels

Među starijim osobama, najčešće infekcije dišnog sustava su uzrokovane virusom gripe i bakterijom Streptococcus pneumoniae dok su za infekcije probavnog sustava značajni norovirus i bakterija Clostridium difficile. U korisnika ustanova za starije i nemoćne osobe, česte su i infekcije mokraćnog sustava najčešće uzrokovane bakterijama koje čine crijevnu floru kao što je npr. Escherichia coli

Kako se pravilno peru ruke?

Ruke nije dovoljno prati samo vodom, već i sapunom pri čemu se preporučuje tekući sapun. Nije ih dovoljno ni samo baciti pod vodu kroz nekoliko sekundi, naprotiv, vrijeme trajanja pranja je vrlo važno. Preporučljivo vrijeme pranja trebalo bi biti oko 40 do 60 sekundi jer kraćim pranjem velik dio mikroorganizama ostane na rukama. Tehnika pranja i utrljavanja je također vrlo bitna!

Stručnjaci preporučuju sljedeće korake:

  • trljanje dlanom o dlan
  • trljanje dlana desne ruke o nadlanicu lijeve ruke i obrnuto
  • trljanje dlana o dlan s isprepletenim prstima
  • obuhvaćanje prstiju suprotne ruke 
  • trljanje palca obje ruke kružnim pokretima 
  • trljanje vrhova prstiju desne ruke o dlan lijeve ruke i obrnuto
  • temeljito ispiranje i sušenje jednokratnim papirnatim ručnikom 

Kako bi se uistinu spriječila zaraza ovakav način pranja ruku trebao bi se provoditi redovito. Što pod time mislimo? Ruke je potrebno prati uvijek kada osjećate da su prljave, a posebno prije jela i pripreme hrane, prije hranjenja djeteta, nakon korištenja sanitarnog čvora, mijenjanja pelena i dodira s izlučevinama, nakon korištenja javnog prijevoza i kontakta s kućnim ljubimcima te kod poslova vezanih uz zdravlje kao što je uzimanje lijekova, stavljanje kontaktnih leća, brisanje nosa i kašljanja ili kontakt s bolesnom osobom. 

Foto: Pexels


Newsletter