fbpx

Gripa: Sve što morate znati

Obiteljska medicina

Zbog svog lakog masovnog širenja i često teškog tijeka bolesti, osobito kod starijih osoba, srčanih, plućnih i drugih kroničnih bolesnika, gripa predstavlja veliki zdravstveni i ekonomski problem. Gledanje na gripu kao na blagu i nevažnu bolest je stoga sasvim pogrešno!

otpornost

U hladnijim zimskim mjesecima, u naše se krajeve prikrada gripa, bolest koju uzrokuju virusi, od 20 do 300 nanometara veliki mikroorganizmi vidljivi samo elektronskim mikroskopom. Virus gripe posjeduje brojne specifičnosti koji mu omogućuju pojavu bolesti u epidemijskim razmjerima.

Zbog svog lakog masovnog širenja i često teškog tijeka bolesti, osobito kod starijih osoba, srčanih, plućnih i drugih kroničnih bolesnika, gripa predstavlja veliki zdravstveni i ekonomski problem. Razlog su trošenje novaca na lijekove, izostajanje s posla i povećanje broja bolničkog liječenja. Gledanje na gripu kao na blagu i nevažnu bolest je stoga sasvim pogrešno!

Za razliku od virusa koji ostaju trajno identični, virus gripe se kontinuirano mijenja i svake nove sezone gripe pojavljuje u novim sojevima

Danas razlikujemo tri tipa virusa: A, B i C od kojih je najučestaliji i najopasniji virus tipa A jer je sklon značajnim genetskim promjenama i obično uzrokuje teže oblike bolesti. Zbog takvih genetskih promjena, naše tijelo ne može stvoriti trajnu imunost pa se kod svake nove infekcije nalazi pred manje ili više promijenjenim uzročnikom protiv kojeg su protutijela slabo djelotvorna ili uopće nisu. Rezultat toga je obolijevanje s intenzitetom gripe skoro jednakim onome koji se već prebolio.

U drugom slučaju, ako se osoba koja je barem jednom preboljela gripu
cijepi cjepivom napravljenim od novih sojeva virusa, postoji velika vjerojatnost da se neće razboljeti jer je “naoružana” novim protutijelima koja će onemogućiti daljnju aktivnost virusa.

Sve što morate znati o gripi

Gripa ili influenca je najteža virusna bolest dišnog sustava koja se lako prenosi:

  • udisanjem čestica zraka u kojima se nalazi virus gripe nakon kihanja i kašljanja oboljele osobe
  • izravnim kontaktom sa zaraženom osobom ili dodirom zaraženih predmeta

Inkubacija odnosno vrijeme od zaražavanja do pojave prvih simptoma bolesti je kratko, svega od 1 do 3 dana.

Znakovi bolesti:

  • Početak bolesti je iznenadan i praćen osjećajem hladnoće, općom slabošću, umorom, jakom glavoboljom, bolovima u kostima, zglobovima i mišićima, zimicom, tresavicom, povišenjem tjelesne temperature do 40 °C, suhim nadražajnim kašljem, grloboljom, otežanim disanjem na nos te osjećajem pečenja u očima.

Tijek bolesti

Povišena tjelesna temperatura traje 4 do 5 dana, a njezinim padom bolesnik se osjeća bolje i dobiva osjećaj ozdravljenja. Nakon povlačenja općih simptoma, kašalj i opća slabost mogu potrajati i do 2 tjedna.

gripa

Komplikacije

Bolest se najčešće komplicira upalom pluća, laringitisom, pogoršanjem kroničnog bronhitisa i astme te upalom srednjeg uha i sinusa, a rjeđe nastupaju upala srčanog mišića ili središnjeg živčanog sustava. Komplikacijama su osobito skloni stariji i kronični bolesnici te osobe sa smanjenom otpornošću.

Liječenje

Gripa se ne može izliječiti antibioticima. Liječenje se svodi na ublažavanje simptoma te se preporučuje:

  • mirovanje i odmaranje u krevetu u toploj i dobro prozračenoj prostoriji
  • uzimanje lijekova protiv bolova i visoke tjelesne temperature
  • uzimanje toplih napitaka koji umiruju upalu grla i sprječavaju dehidraciju te vitamina.

Liječenje antibioticima je potrebno samo u slučaju sekundarne bakterijske infekcije.

Prevencija

Zarazu možete spriječiti izbjegavanjem boravka u zatvorenim prostorima u kojima boravi veliki broj ljudi, održavanjem dobre kondicije redovitom tjelesnom aktivnošću i zdravom prehranom.

Oboljele osobe bi trebale ostati kod kuće i izbjegavati bilo kakav kontakt sa zdravim osobama, a tijekom kihanja i kašljanja bi trebale koristiti jednokratne maramice te temeljito prati ruke.

Cijepljenje

Najbolji način prevencije je cijepljenje i to prije početka sezone gripe jer
je potrebno nekoliko tjedana da bi se stvorila protutijela na virus protiv kojega se cijepljenjem štiti. Cijepljenje se preporučuje osobama starijim od 60 godina, zdravstvenim djelatnicima u staračkim domovima i drugim zdravstvenim ustanovama, djelatnicima u vrtićima i školama, odraslima i djeci s kroničnim bolestima pluća, srca, bubrega, metaboličkim bolestima, bronhijalnom astmom i živčano-mišićnim bolestima. Cijepljenje bi se trebalo ponavljati svake godine.

Iako cjepivo nije u potpunosti djelotvorno, ono još uvijek pruža učinkovitu zaštitu i znatno olakšava sam tijek bolesti.

Također pročitajte:

Gripa se liječi kod kuće, no kada ipak ne?

Prikrivena strana gripe: atipični simptomi bolest

Foto: Pixabay


Newsletter