fbpx

Folna kiselina i neuralna cijev – jedno bez drugog ne može

Žensko zdravlje

Folna kiselina ima neizmjerno važnu ulogu za pravilan embrionalni razvoj. Već pedesetih godina prošlog stoljeća pronađena je povezanost između njezinog nedostatka i kongenitalnih malformacija fetusa. Među najčešćim je malformacijama defekt neuralne cijevi.

čuje

Planirate li u skorije vrijeme trudnoću, vitamini bi trebali biti na vrhu prehrambene piramide preporučenih namirnica. Za zdravlje vašeg i djetetovog organizma ne smije se izostaviti niti jedan vitamin, posebno ne vitamin B9, poznatiji kao folat. Dobrim izvorima folata smatraju se namirnice biljnog porijekla: zeleno lisnato povrće, mahunarke, žitarice, naranča, limun, jagode i kivi. Meso i mesni proizvodi, izuzev jetrice, puno su siromašniji njima. Folati su esencijalni vitamini neophodni za rast i razvoj organizma, međutim kemijski su nestabilni. Termičkom se obradom hrane u velikom postotku unište. Znate li kako su znanstvenici riješili ovaj problem? Pretvorili su ga u stabilniji sintetski oblik, folnu kiselinu, koja se može unositi kao dodatak prehrani. Folna kiselina ima neizmjerno važnu ulogu za pravilan embrionalni razvoj. Već pedesetih godina prošlog stoljeća pronađena je povezanost između njezinog nedostatka i kongenitalnih malformacija fetusa. Među najčešćim je malformacijama defekt neuralne cijevi.

Kongenitalne malformacije fetusa

Znanstveno je dokazano da nedovoljan unos folne kiseline prije i tijekom trudnoće povećava rizik od kongenitalnih defekata neuralne cijevi. Međutim, to nije jedini čimbenik rizika. S defektom se povezuje i prisutnost ovog poremećaja u prethodnoj trudnoći, šećerna bolest s prekomjernom tjelesnom težinom trudnice, hipertermija, prehrana siromašna folatima i određeni genetski poremećaji. Na što uopće mislimo pričajući o neuralnoj cijevi?

Neuralna cijev se uz leđa embrija razvija tijekom trećeg tjedna trudnoće, a kasnije postaje mozak, kralježnična moždina i njihove ovojnice.

Defekt neuralne cijevi može se pojaviti u tri različita dijagnostička oblika:

  • anencefalija (nerazvijen mozak i nepotpuna lubanja)
  • encefalokela (izbočivanje moždanog tkiva i ovojnica kroz defekt kosti lubanje)
  • spina bifida (donji dijelovi središnjeg živčanog sustava nisu spojeni).

Detaljnije ćemo objasniti najčešći defekt. Spina bifida ili rascijepljena kralježnica nastaje zbog poremećenog zatvaranja kralježničnog kanala. Najčešće je smještena u donjem torakalnom, lumbalnom ili sakralnom dijelu kralježnice, a obično zahvaća tri do šest kralježaka. Manifestirati se može različitim poremećajima: poremećajima kože koja prekriva donji dio leđa te izbočenom tvorbom koja može sadržavati moždane ovojnice (meningokela) ili kralježničnu moždinu (mijelokela). Ovisno o stupnju defekta, simptomi se mogu očitovati:

  • određenim stupnjem paralize, osobito nogu, posljedičnom atrofijom mišića nogu, smanjenim tonusom rektuma, nemogućnošću zadržavanja mokraće i stolice i ostalim pridruženim simptomima.
folna kiselina

Ovi simptomi su izrazito teški te ponekad na žalost nisu spojivi sa životom. Naglasak stoga treba staviti na edukaciju trudnica, obavljanje kontrolnih pregleda i mjere prevencije. Ono što možete učiniti jest zadovoljiti potrebe organizma za folatima. Učinite li to, već ste učinili mnogo!

Biološka važnost folne kiseline

Iako je nedovoljan unos folne kiseline samo jedan rizični čimbenik defekta neuralne cijevi, njezina uloga tijekom trudnoće je neizmjerna. Posebno je važna za funkciju živčanog sustava u procesima pravilnog zatvaranja neuralne cijevi fetusa, ali i u ostalim procesima:

  • sintezi DNA i RNA molekule
  • oksidacijsko-redukcijskim reakcijama uključenim u staničnu diobu i rast
  • sintezi crvenih krvnih stanica
  • pravilnom rastu majčinog tkiva tijekom trudnoće
  • suradnji s vitaminima B12 i B6 u metabolizmu otrovne aminokiseline homocisteina i njegovoj konverziji u esencijalnu aminokiselinu metionin: metionin je potreban za proizvodnju glutationa, jednog od glavnih antioksidanata u tijelu dok se nakupljanje homocisteina povezuje s mnogim bolestima – prirođenim anomalija, aterosklerozom, dubokom venskom trombozom, karcinomima, shizofrenijom i epilepsijom.

Obavljanje ovih funkcija osigurava njezina kemijski stabilna struktura (pteroil-L-glutaminska kiselina) i visoka bioraspoloživost u odnosu na folate koji se prirodno nalaze u hrani. Nakon apsorpcije u završnom dijelu tankog crijeva, specifičnim kemijskim procesima prelazi u svoj aktivni oblik. Tako se transportira do stanica, obavlja funkcije, a njezin se višak pohranjuje u jetru. Njezina stabilnost može biti ipak promjenjiva, ovisno o sastavu hrane, pH želucu te prisutnosti vitamina C i antioksidanasa. Primjerice, uzima li se na prazan želudac, 100 % je bioraspoloživa dok se tijekom obroka bioraspoloživost smanjuje do 85 %. Ovakva bioraspoloživost je još uvijek dovoljna za potrebe u trudnoći.

Kako bi se spriječili defekti neuralne cijevi, kod planiranja trudnoće se obavezno savjetujte s liječnikom oko pravilnog uzimanja folne kiseline. Obično se preporučuje uzimati od najmanje četiri tjedana prije začeća i nastaviti tijekom prva tri mjeseca trudnoće. Preporučljivo ju je uzimati i tijekom dojenja. Dnevna potreba za folnom kiselinom je danas poznata, ali ovisi o životnoj dobi, stanju organizma i prisutnosti rizičnih faktora u trudnoći.

Literatura:
1. Babić Božović I, Vraneković J. 2014. Folati i folna kiselina: dosadašnje spoznaje. Medicina Fluminensis, 50(2): 169-175.
2. Rumbak I, Ćurić D, Colić Barić I. 2010. Stabilnost folata prilikom prerade i pripreme namirnica. Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam, 5(3-4): 87-95.

Foto: Pexels


Newsletter