fbpx

Evo kako izgleda blagi, a kako teški oblik COVID-19 bolesti

Koronavirus

COVID-19 bolest se do sada u većini oboljelih osoba pojavila s blagim ili srednje teškim oblikom. Samo se u oko 15 do 20% slučajeva razvio teški oblik bolesti. U oko 5% slučajeva je zdravstveno stanje oboljele osobe zahtijevalo provođenje mjera intenzivnog liječenja.

Od prosinca 2019. godine od kada je ova zarazna bolest prvi puta otkrivena pa sve do danas kada se Hrvatska, zajedno s drugim europskim zemljama, danonoćno bori kako bi ju savladala, otkriveni su mnogi vrijedni podaci o koronavirusu. Novi koronavirus je do sada pokazao svoje nepredvidljivo i nimalo bezazleno lice. Što to točno znači? COVID-19 bolest se može manifestirati blagom, srednje teškom ili teškom kliničkom slikom bolesti. Da bolest može vrlo brzo prijeći u teško i za život ugrožavajuće stanje praćeno teškim akutnim respiratornim sindromom, pokazuje i sam naziv virusa. Međunarodni odbor za taksonomiju virusa dodijelio mu je naziv “SARS-CoV-2” što je skraćenica od “severe acute respiratory syndrome coronavirus 2“.

Zahvaljujući intenzivnim kliničkim istraživanjima, liječnici danas mogu lakše procijeniti težinu bolesti te na temelju prisutnih simptoma pružiti odgovarajuću, u ovom trenutku najbolju moguću, liječničku pomoć.

Blagi oblik COVID-19 bolesti

COVID-19 bolest se do sada u većini oboljelih osoba pojavila s blagim ili srednje teškim oblikom. Samo se u oko 15 do 20% slučajeva razvio teški oblik bolesti. U oko 5% slučajeva je zdravstveno stanje oboljele osobe zahtijevalo provođenje mjera intenzivnog liječenja.

Kada proučavamo početni razvoj simptoma bolesti, oni se često uspoređuju s gripom. Većina oboljelih osoba liječničku pomoć traži zbog naglog razvoja općih simptoma: općeg lošeg stanja, bolova u mišićima, drhtavice ili povišenja tjelesne temperature. Takvi se simptomi povezuju s respiratornim simptomima, primjerice s kašljanjem, kratkoćom daha ili osjećajem žarenja u ždrijelu. Međutim, važno je naglasiti da virus gripe i koronavirus nisu isti virusi, stoga su razlike vidljive i u kliničkoj slici bolesti. COVID-19 bolest tako nikada nije praćena kihanjem, a curenje iz nosa je rijetko.

Zaključno, osobe koje boluju od blagog oblika COVID-19 bolesti u kliničkoj slici najčešće bilježe sljedeće simptome:

  • opću slabost
  • bolove u mišićima
  • vrućicu
  • glavobolju
  • grlobolju
  • hunjavicu
  • suhi kašalj
COVID-19

Među novijim podacima, osnovnoj kliničkoj slici se dodaju još dva simptoma – gubitak osjetila mirisa i okusa. Svi se navedeni simptomi smatraju blagima jer infekciju gornjeg dišnog sustava ne kompliciraju s upalom pluća. Naravno, moguća je i atipična klinička slika bolesti. Njoj su najviše sklone imunokompromitirane osobe.

Srednje teški oblik bolesti

Kada se infekcija gornjeg dišnog sustava komplicira simptomima blage upale pluća, govorimo o srednje teškom obliku bolesti. U takvoj kliničkoj slici su prisutni intenzivni simptomi blagog oblika bolesti uz otežano i brzo disanje.

Teški oblik bolesti

Teški oblik bolesti uključuje tešku upalu pluća. Kod adolescenata i odraslih osoba se dijagnosticira na temelju vrućice ili sumnje na infekciju dišnog sustava uz frekvenciju disanja veću od 30 udisaja u minuti ili respiratornu insuficijenciju praćenu smanjenom razinom kisika u tijelu. Kod djece se utvrđuje prisustvom kašlja ili otežanog disanja uz znakove centralne cijanoze ili znakove teže poremećenog općeg stanja: neadekvatnog peroralnog unosa, kvantitativnog poremećaja svijesti i konvulzija. Osim teške upale pluća, bolest se može zakomplicirati i akutnim sindromom respiratornog distresa, sepsom i septičkim šokom. Svi oni značajno povećavaju rizik od smrtnog ishoda bolesti.

Prema dosadašnjim dostupnim podacima, smrtnost je u općoj populaciji na sreću mala. Iznosi oko 0,5 do 4%. Međutim, u rizičnim se skupinama povećava.

Tko sve ulazi u rizičnu skupinu? Od razvoja teškog oblika COVID-19 bolesti i smrtnog ishoda bolesti u opasnosti su osobe starije od 60 godina te osobe koje boluju od kroničnih bolesti kao što su šećerna bolest, hipertenzija, kronične plućne bolesti te kardiovaskularne ili maligne bolesti.

Pročitajte i ovo:

Utjecaj samoizolacije na mentalno zdravlje pojedinca

Sve ove informacije o koronavirusu su samo mitovi

Izvori:
1. https://hdib.hr/covid19/
2. https://www.who.int/health-topics/coronavirus#tab=tab_3
3. https://www.koronavirus.hr/kako-razlikovati-zarazu-koronavirusom-od-prehlade-i-gripe/105

Foto: Pexels


Newsletter