Endokarditis je upala endokarda (unutarnje ovojnice srca) i srčanih zalistaka. Dijelimo ga na infektivni i neinfektivni oblik. Endokarditis se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi. Statistički podaci pokazuju da čak dva puta češće zahvaća muškarce nego žene. Najvećem riziku od pojave endokarditisa izloženi su narkomani i imunokompromitirani bolesnici (osobe oštećenog imunološkog sustava zbog kojeg se povećava opasnost od infekcije).
Uzrok bolesti
Uzročnici infektivnog endokarditisa su bakterije (streptokoki, Staphyloccocus aureus) i gljivice. U faktore rizika ubrajamo ugradnju umjetnih zalistaka, kongenitalne (prirođene) srčane mane, reumatsku bolest srca i hipertrofičnu kardiomiopatiju. Neinfektivni endokarditis nastaje stvaranjem tromba (ugruška) na srčanim zaliscima i okolnom endokardu zbog fizičke traume.
Simptomi
- Endokarditis uzrokuje vrućicu, malaksalost, gubitak težine, ubrzano zamaranje, bolove u zglobovima, petehije (točkasta krvarenja) po koži i šumove na srcu. Postepeno nastaju anemija (slabokrvnost), embolija (začepljenje plućne arterije ugrušcima) i endokardne vegetacije (nakupine bakterija i krvnih ugrušaka).
- Endokardne vegetacije mogu uzrokovati opstrukciju zalistaka, apsces miokarda ili infektivne aneurizme.
- Simptomi neinfektivnog endokarditisa ovise o organu zahvaćenom embolijom. Oboljela osoba ponekad ima vrućicu i šumove na srcu.
Dijagnoza
Dijagnoza oba oblika endokarditisa se postavlja hemokulturom i ultrazvukom srca.
Prognoza bolesti
Infektivni endokarditis se može pojaviti iznenada i predstavljati za život opasno stanje ili se može razviti postupno i jedva primjetno. Prognoza neinfektivnog endokarditisa je loša jer predstavlja veliki rizik za nastanak srčanog ili moždanog udara.
Liječenje
Infektivni endokarditis se liječi dugotrajnijom primjenom antibiotika, a ponekad i kirurškim zahvatom. Neinfektivni endokarditis se liječi antikoagulansima, lijekovima koji sprječavaju zgrušavanje krvi i razvoj tromboze.
Foto: Pexels
