Društvene mreže u svijetu adolescenata: mogu li prednosti prevladati nedostatke?

Roditelji i djeca, Zdrav život

Ponekad može biti uistinu teško razumjeti zašto današnji adolescenti u tolikoj mjeri koriste društvene mreže. Može nam se činiti kako stalno tipkaju, pregledavaju novosti ili objavljuju slike i komentiraju tuđe. Zaključno, stalno su ometeni od života ispred njih. Što adolescenti dobivaju od društvenih mreža?

U današnje vrijeme, okrenemo li se oko sebe, svjesni smo kako sve veći broj djece, a posebno adolescenata provodi mnogo vremena koristeći Internet, a ponajviše društvene mreže za zabavu, komunikaciju, dijeljenje i primanje informacija. Ponekad može biti uistinu teško razumjeti zašto današnji adolescenti u tolikoj mjeri koriste društvene mreže. Može nam se činiti kako stalno tipkaju, pregledavaju novosti ili objavljuju slike i komentiraju tuđe. Zaključno, stalno su ometeni od života ispred njih.

Prisutnost društvenih mreža je neosporiva, no o utjecaju na individualni razvoj djeteta kao i socijalni život se sve više govori u društvu.

Razdoblje promjena

Adolescencija je razdoblje razvoja i odrastanja svakog čovjeka u kojem su dva glavna zadatka istaknuti se – stvoriti identitet, biti neovisan i uklopiti se – steći prihvaćanje od vršnjaka pri čemu glavni izbor podrške postaju prijatelji, a sve manje roditelji. Primjećuje se kako adolescenti postaju sve neovisniji, provode sve više vremena sami ili s prijateljima koji utječu na njihove izbore, ponašanja, izbor odjeće, izbor glazbe itd.

Roditelji često mogu misliti kako su učinili nešto pogrešno i sami izazvali takve promjene, no istina je kako je ovo prirodan psihološki razvoj. Nerijetko se pitaju: “Što stoji iza korištenja društvenih mreža?” Odgovor je vrlo jednostavan.

Razlozi korištenja su slični onim tradicionalnim oblicima komunikacije – biti u kontaktu s prijateljima, bolje se upoznati s njima i predstaviti sebe drugima.

Korištenjem društvenih mreža tinejdžerima su pružene nove prilike kako bi se prikazali tko su. Na primjer, korištenjem društvenih mreža oni mogu izraziti svoja stajališta (sviđanjima/nesviđanjima, komentarima) i odmah dobiti povratnu informaciju. Pri tome sami mogu odlučiti koje će informacije o sebi pružiti ljudima s druge strane mreže, poznatima i nepoznatima. Stoga s razvojem društvenih mreža i tinejdžeri sve više i otvorenije dijele svoje informacije koje bi inače ostale privatne ili bi ih podijelili s pojedincima. No, ključno je pitanje predstavljaju li se tinejdžeri na društvenim mrežama u skladu sa svojim identitetom, kako korištenje društvenih mreža utječe na razvoj samog identiteta te koje su pozitivne, a koje negativne strane korištenja društvenih mreža?

Što adolescenti dobivaju od društvenih mreža?

Ostaju u kontaktu s prijateljima i obitelji, stvaraju nova prijateljstva, dijele slike, razmjenjuju ideje što im pomaže u formiranju identiteta i socijalnih vještina (primjerice, povezivanje adolescenata različite socijalne ili kulturne pozadine, dobi, interesa, talenata).

Društvene mreže mogu koristiti za dijeljenje edukativnog materijala i učenje.

Velika količina online komunikacije može im poboljšati i unaprijediti komunikaciju.

Mogu razvijati kreativnost stvarajući originalan i zanimljiv sadržaj (slike, video, urediti svoju osobnu stranicu i sl.).

Društvene mreže im pružaju podržavajuću okolinu za iskustvo u romantičnim odnosima, prijateljstvu, kao i priliku dijeliti i razgovarati o svom glazbenom ukusu, znanjima i ostalim aspektima adolescentske kulture.

Vrlo često adolescenti, budući da se nalaze u takvom razdoblju u kojem ih počinju zanimati mnoge druge teme, mogu putem društvenih mreža, lako i anonimno, saznati mnoge informacije koje inače ne bi zatražili od odraslih (informacije o korištenju nedopuštenih supstanci, seksualnom zdravlju…).

Rizici korištenja društvenih mreža

Mnogi adolescenti, posebno djevojke, mogu iskusiti pritisak da moraju biti savršeni na društvenim mrežama (imati savršenu kosu, biti mršav/a, imati savršenu grupu prijatelja, dobiti veliku količinu lajkova za određenu sliku i sl.). Ne zadovolje li se ti standardi, adolescent se može preispitivati te posljedično smatrati da ne vrijedi kao netko drugi tko je zadovoljio sve te standarde (pojavljuju se depresivna razmišljanja i osjećaj manje vrijednosti).

djevojka mobitelj slika internet adolescencija komunikacija prihvacanje
Foto: Pexels

Moguća izloženost nasilju na internetu – cyberbullying ili cyber nasilje (korištenje elektroničke komunikacije kako bi se izvršilo nasilje na drugoj osobi slanjem poruka ili prijetnji) i “sextingu” (slanje eksplicitnih fotografija ili poruka) što je vrlo česta pojava koja utječe na razvoj depresije, visokih razina anksioznosti kao i na otuđivanje od prijatelja ili obitelji.

Olako i nepromišljeno dijeljenje osobnih informacija s nepoznatima poput broja telefona, datuma rođenja ili mjesta stanovanja što može rezultirati daleko opasnijim posljedicama.

Primanje netočnih informacija o problemu koji ih moči od mnogobrojnih prijatelja na društvenim mrežama.

Izloženost raznim stresorima u vezi korištenja društvenih mreža i odnosa s vršnjacima: osjećaj zamjenjivosti (na primjer, ako ne odgovori pozitivno i dovoljno brzo na prijateljevu sliku – hoće li naći boljeg prijatelja?), previše komunikacije (na primjer, prijatelj, dečko/djevojka žele da se dopisuju više od onog što dijete želi), strah od propuštanja (ako nije u koraku sa zadnjim informacijama koje su objavljene na društvenoj mreži – hoće li moći sudjelovati u stvarnim razgovorima u školi sljedeći dan?), pretjerana vezanost za uređaje (na primjer, ako mobitel nije blizu – hoće li privatnost biti narušena ili hoće li propustiti poruku od prijatelja koji ga upravo treba?).

Javljanje ovisnosti o internetu i društvenim mrežama (gubitak kontrole nad vremenom provedenim na Internetu, javljanje tjeskobe, napetosti, razdražljivosti kada se ne može pristupiti internetu, pokušaji bezuspješnog mijenjanja ovakvog ponašanja…).

Što savjetovati roditeljima adolescenata?

Imamo li na umu mnoge prednosti, ali i nedostatke korištenja društvenih mreža, lakše je postupati u odnosu na adolescente i shvatiti njihovu pretjeranu želju i potrebu za korištenjem istih. Kao prvo, potrebno je biti svjestan kako postoji dobna granica od 13 godina u korištenju većine društvenih mreža što znači da djeca mlađa od 13 godina zakonski ne smiju imati otvorene profile bez roditeljskog dopuštenja što je danas čest slučaj! U najviše situacija, najbolje je razgovarati s adolescentom o očekivanjima od društvenih mreža. Stalni nadzor ili kontrola neće uroditi povjerenjem.

Potrebno je imati otvorenu i dvostranu komunikaciju koja može rezultirati manje rizičnim ponašanjima na internetu. Pokazalo se kako su mnogi adolescenti, čiji su roditelji razgovarali upravo o ovim temama, pokazivali veću zabrinutost o sigurnosti na internetu i dijeljenju osobnih informacija.

Razgovor koji poručuje djeci “ono što završi na internetu zauvijek ostaje tamo” je vrlo bitan između roditelja i djeteta.

Također, pristupite li kao roditelj djetetu tako da razgovarate o bitnim informacijama koje se dijele na internetu, to će rezultirati pozitivnim promjena za razliku od zabrane pristupa društvenim mrežama jer postoji mogućnost da adolescent to može shvatiti kao narušavanje njegove privatnosti. Tinejdžeri su osjetljiviji upravo na ovakav način pristupa gdje postaju agenti vlastite zaštite za razliku od nametanja roditeljskih stajališta. Na primjer, svom adolescentu možete postaviti ovakva kritička pitanja:

  • Što misliš, koliko svog slobodnog vremena neki adolescenti provedu na društvenim mrežama?
  • Kako se osjećaš kada preko objave vidiš da se neki tvoji prijatelji druže bez tebe?
  • Jesi li ikad vidio/vidjela da je netko objavio nešto što ne govori lijepo o njima?
  • Bi li ti učinio/la išta slično?
  • Jesi li ikad vidio/vidjela da je netko objavio sliku i da znaš da je pretjerao/pretjerala?
  • Koje su prednosti korištenja društvenih mreža?
  • Da možeš promijeniti dvije stvari o društvenim mrežama, što bi to bilo?

Postoji još mnogo takvih pitanja kojima možete započeti razgovor o društvenim mrežama. Budite kreativni i isprobajte ovakav način komuniciranja sa svojim adolescentom. Upravo time možete osigurati povjerenje i postići da se adolescent obrati za pomoć upravo vama dogodi li se na društvenim mrežama nešto loše. 

Zapamtite, današnja djeca i adolescenti su odrasli u okolini u kojoj je korištenje interneta svakodnevno i oni će nastaviti živjeti u takvim uvjetima. Uz poučavanje o sigurnosti na internetu što je najbitnije, efikasnije je usmjeriti ih prema svjesnom korištenju društvenih mreža nego li zabraniti korištenje istih.

Literatura:
1. Shapiro, L. A. i Margolin, G. (2014). Growing up wired: social networking sites and adolescent psychosocial development. Clin Child Fam Psychol Rev. doi: 10.1007/s10567-013-0135-1.
2. Tartari, E. (20159. Benefit and risk of children and adolescents using social media. European Scientific Journal. vol.11, No.13.

Foto: Pexels