fbpx

Dozvoljavate li djetetu da skače po krevetu?

Roditelji i djeca, Zdrav život

Dozvoljavate li djetetu da skače po krevetu? Pitate se zašto vam postavljamo ovo pitanje? Upravo zato što je povezano s razvojem mozga i prevencijom teškoća učenja. No, krenimo ispočetka.

Dozvoljavate li djetetu da skače po krevetu? Pitate se zašto vam postavljamo ovo pitanje? Upravo zato što je povezano s razvojem mozga i prevencijom teškoća učenja. No, krenimo ispočetka.

Jeste li primijetili da djeca sve teže uče, a kada nešto i nauče, vrlo brzo to zaborave? Jeste li primijetili da se svake godine sve više djece bori s raznim teškoćama pažnje i koncentracije? Svako toliko čujemo da neko dijete ima disleksiju, disgrafiju ili neku drugu specifičnu teškoću učenja.

Rezultati PISA istraživanja iz 2015. godine pokazali su da hrvatski učenici i dalje ostvaruju ispodprosječne rezultate. Konkretno, radi se o istraživanju znanja i vještina učenika u dobi od petnaest godina koje ispituje koliko su djeca sposobna naučeno u školi primijeniti u svakodnevnom životu. Svake godine slušamo kako su rezultati državnih matura sve lošiji i lošiji. Osim toga, vjerojatno ste primijetili da su i motoričke sposobnosti djece sve slabije. Neuredno pišu i crtaju, a sportom se bave sve rjeđe. Kod nekih je motorika toliko nerazvijena da nemaju refleks „hvatanja lopte“. Drugim riječima, ako im iznenada bacite loptu, umjesto da postave ruke u poziciju hvatanja, pustit će da ih lopta pogodi.

Zašto je to tako? Što se to toliko promijenilo unazad 10 godina? I kakve veze ima hvatanje lopte s teškoćama učenja?

Razmislite na trenutak kako prosječni sedmogodišnjak danas provodi svoje slobodno vrijeme? Veliki broj gleda televiziju, igra igrice na mobitelu ili računalu, a sve to radi sjedeći ili ležeći. Sjećate li se kako ste vi provodili slobodno vrijeme u toj dobi? Većini se javljaju sjećanja vožnje biciklom, trčanja, penjanja po drveću, ljuljanja, skakanja po krevetu… Aktualne igre bile su gumi-gumi, školica, igra skrivača, lovice i sve su uključivale kretanje. Danas među klincima čujete priče o prelasku na novu razinu, o novoj strategiji i novom izdanju neke igrice. Ok, tehnologija napreduje iz dana u dan, dolaze neki novi trendovi i ne možemo ih izbjeći. Međutim, postavlja se pitanje kako ti trendovi utječu na razvoj naše djece i gdje je granica?

Istraživanja pokazuju da se mozak razvija do dvanaeste godine života, a intenzivan razvoj se odvija u prvih pet. Često čujemo kako su prve tri godine najvažnije što je također točno, ali i kasnije ima prostora za napredak. Ipak, neki roditelji često od najranije dobi rade pogreške koje onemogućuju maksimalan razvoj mozga djeteta.

dozvoljavate li djetetu

Evo nekoliko praktičnih savjeta

Obojite dječju sobu raznim bojama! – Bebe prvih mjesec dana vide vrlo mutno. Zbog toga je važno da ih okružuje puno kontrastnih boja što potiče razvoj i stimulira više moždana područja.

Pustite ih da pužu! – Puzanje je jako važno za razvoj mozga jer se pritiskom dlanova o pod stimuliraju određena područja važna za kasniji razvoj inteligencije.

Žvakanje je IN! – Beba može žvakati već od šestog mjeseca pa nema potrebe za dugotrajnim usitnjavanjem hrane. Žvakanje je važno jer šalje impulse u koru velikog mozga i aktivira jezik što pogoduje razvoju govora.

Zamijenite kolica hodanjem! – Kad god možete, pustite dijete da hoda. Kada imate prilike, pustite da hoda boso. Fiziologija čovjeka je stvorena za hodanje, stoga je jasna važnost kretanja od najranije dobi.

Smanjite količinu igračaka! – Ovo je danas velik izazov pored darežljivih baka, djedova, teta i stričeva. Ipak, sigurno ste primijetili da dijete s puno igračaka ne zna što bi, kratko zadržava pažnju i sve mu brzo dosadi. Imajte na umu da s manje igračaka dijete samo smišlja što i kako će se igrati te pri tome razvija kreativnost i vježba koncentraciju.

Dozvolite im skakanje po krevetu! – Aktivnosti poput skakanja, vrtenja i održavanja ravnoteže su izrazito bitne za razvoj područja mozga važnih za finu motoriku, pažnju i koncentraciju te učenje i pamćenje. Dopustite djetetu da se što više igra u prirodi, pustite ga da ponekad padne i zaprlja se.

Na kraju, najvažnije je upamtiti sljedeće

Kretanje ima veliku ulogu u kognitivnom razvoju djeteta i prevenciji  teškoća učenja kada krene u školu. Možda najjednostavnije objašnjenje leži u činjenici da nepokretni organizmi nemaju živčani sustav dok pokretni imaju. Dakle, to je stvar evolucije. Složeni pokreti sinkronizirano aktiviraju asocijativne regije u kori velikog mozga, najvažnije za učenje i pamćenje.

Zato, sljedeći put kada vaše dijete poželi skakati po krevetu, razmislite…

Pročitajte i ovo:

Prihvatite najveći izazov ikad – potaknite djecu na čitanje

Kako se igraju majmuni, a kako djeca?

Literatura:
1. Erickson, K., Hillman, C., & Kramer, A. (2015). Physical activity, brain, and cognition. Current Opinion in Behavioral Sciences, 4, 27–32. 
2. Rajović, R. (2016). Kako uspešno razvijati IQ djeteta kroz igru – NTC sistem učenja (How to successfully develop a child’s IQ by playing – NTC Learning System). Zagreb: Harfa
3. Rajović, R., Berić, D., Bratić, M., Živković M. i Stojiljković, N. (2016). Effects od an „NTC“ exercise program on the development of motor skills in preschool children. Physical Education and Sport, 14(3): 315-329.
4. Sibley, B., & Etnier, J. (2003). The relationship between physical activity and cognition in children: a metaanalysis. Pediatric Exercise Science, 15 (3): 243–256.

Foto: Pexels