fbpx

Dolazi li kraj blagdanskog prejedanja?

Obiteljska medicina

Možete li zamisliti blagdane bez obilnog ručka prepunog raznovrsnim namirnicama? Konzumiranje hrane mnogima predstavlja poseban užitak, no potrebno je povući granicu prema prejedanju.

Možete li zamisliti blagdane bez obilnog božićnog i novogodišnjeg ručka prepunog raznovrsnim namirnicama? Bez ukusnih božićnih slastica i alkoholnih napitaka? Hrana je hedonističko iskustvo koje nas vrlo često vodi u prejedanje. Iako taj osjećaj zadovoljstva traje vrlo kratko, malo tko može odoljeti blagdanskom iskušenju. Možda bi bilo lakše razmislimo li koliku količinu kalorija unosimo kroz obilne obroke te koliko će nam biti potrebno skinuti sve te nakupljene kalorije. Znanstvenici koji su godinama proučavali proces prejedanja, otkrili su vrlo zanimljive činjenice. Dolazi li uistinu kraj blagdanskom prejedanju?

Preveliki izbor namirnica uzrokuje prejedanje

Konzumacija ukusne i privlačne hrane otpušta u mozak spojeve s djelovanjem nalik djelovanju opojnih droga. Stoga, preveliki broj raznolikih ukusnih namirnica može znatno povećati rizik od prejedanja. Velike količine hrane, miješanje raznih namirnica, žestoka i masna hrana, žestoka pića i puno šećera mogu izazvati brojne zdravstvene probleme. Alkohol dodatno sadrži „prazne“ kalorije koje zauzimaju mjesto kalorijama iz visokovrijednih namirnica te direktno ometa apsorpciju, pohranu i iskorištenje nutrijenata u organizmu. Svako prejedanje je loše zbog nakupljanja dodatnih kilograma kojih se teško riješiti, ali dovodi i do drugih zdravstvenih poteškoća. Prvi znak pretjerivanja s hranom je loša probava obilježena bolovima ispod prsne kosti, žgaravicom, nadimanjem, mučninom i mamurlukom.

Konzumiranje hrane mnogima predstavlja poseban užitak, no potrebno je povući granicu prema prejedanju. Šećer, sol i masnoće su glavni sastojci brze hrane i najvažniji izvori njezina okusa te istodobno i glavni uzroci prejedanja. Prejedanju su posebno sklone osobe koje imaju naglašenu potrebu udovoljavati potrebama drugih ljudi. Takve osobe jednostavno ne žele reći „ne“ i uzdrmati osjećaj zadovoljstva u društvu, a time ugrožavaju vlastito zdravlje. Prejedanje često ima emocionalnu podlogu. Istraživanja pokazuju da sve više osoba na stresne situacije reagira prekomjernim unosom hrane. Mnogim osobama hrana predstavlja utjehu, način borbe protiv depresije, usamljenosti, ljutnje, frustracije ili dosade. Mnogi tim načinom pokušavaju zaboraviti na probleme u međuljudskim odnosima ili na nisku razinu samopoštovanja. Bez obzira na razlog prejedanja, potrebno je pronaći odgovarajući način i izbjegnuti negativne posljedice prejedanja.

Gen odgovoran za osjećaj sitosti rješava problem prejedanja

Australski i danski znanstvenici su kod oblića, vrste valjkastog crva s kojim ljudska vrsta dijeli čak 80 % gena, otkrili važan gen odgovoran za osjećaj sitosti koji bi mogao biti koristan u razvoju metoda za borbu protiv prejedanja. Gen koji je nazvan “ETS-5” ima važnu ulogu u kontroli znakova koje mozak šalje probavnom sustavu i potiče osjećaj sitosti. Regulatorni gen sličan „ETS-5“ genu postoji i kod ljudi, a otkriće bi moglo pomoći u stvaranju molekule za kontrolu prejedanja smanjenjem apetita i aktiviranjem želje za fizičkom aktivnošću.

Za kontrolu prejedanja otkrivena je i važnost vrste hrane. Konzumacija hrane bogate masnoćama i šećerima potiče apetit, a to često vodi u prejedanje. Ne možete li odoljeti blagdanskoj hrani, pokušajte izbjegavati miješanje namirnica bogatih bjelančevinama i onih bogatih ugljikohidratima. Odaberite pravilnu kombinaciju namirnica s blagdanskog stola.

 


Newsletter