fbpx

Demencija u korona krizi

Koronavirus

Demencija ni u najidealnijim životnim okolnostima nije jednostavna, a pogotovo ne u suživotu s koronavirusom. Tada se pridružila rizičnim čimbenicima koji narušavaju psihičkofizičko zdravlje. Na sreću, mnogi stručnjaci, udruge i organizacije ovaj su problem na vrijeme prepoznali i podijelili stručne savjete.

Demencija ni u najidealnijim životnim okolnostima nije jednostavna, a pogotovo ne u suživotu s koronavirusom. Tada se pridružila rizičnim čimbenicima koji narušavaju psihofizičko zdravlje. Na sreću, mnogi stručnjaci, udruge i organizacije ovaj su problem na vrijeme prepoznali. Svojim su doprinosom, preporukama i savjetima nastojali maksimalno olakšati život oboljelima, ali i članovima njihovih obitelji u korona krizi.

Problem izoliranosti

Glavno obilježje demencije je progresivni gubitak pamćenja koje u konačnici dovodi do gubitka sposobnosti brige o sebi. Osobe oboljele od demencije nisu sposobne razlikovati bitno od nebitnog, prepoznati rizične situacije i biti svjesne svih mogućih posljedica svojih postupaka. Zbog tih, ali i mnogih drugih problema s kojima se nose, predstavljaju osjetljivu skupinu u korona krizi.

Moramo naglasiti da se oboljele osobe i općenito u životu teško snalaze u novim i iznenadnim situacijama. Korona kriza je stoga za njih veliki problem. Na novi način života i na preporuke vezane uz socijalno distanciranje, izolaciju i osobnu higijenu oboljele osobe mogu reagirati na različite načine: zbunjenošću, nerazumijevanjem, razdražljivošću, čestim promjenama raspoloženja, odbijanjem poštivanja propisanih mjera, zaboravljanjem na pojačanu osobnu higijenu, nošenje zaštitnih maski ili na poštivanje što većeg razmaka, anksioznošću pa čak i agresivnim ponašanjem. Svi oni ovise i o težini same bolesti.

Dodatni problem stvaraju ograničeni pristup informacijama, nerazumijevanje o kakvoj se točno bolesti radi te zbog čega ih se prisiljava na socijalno distanciranje ili izolaciju. Sve im to stvara stres, nervozu, osjećaj bespomoćnosti, zapostavljenosti, a često i usamljenosti. Loše raspoloženje za sobom obično povlači i depresivno ponašanje koje pak u konačnici narušava cjelokupno psihofizičko zdravlje.

Ne poštujući preporuke, svojim neprimjerenim ponašanjem uz već oslabljeni imunitet, bilo zbog starosti ili pridruženih bolesti, mogu povećati rizik od zaraze koronavirusom.

korona krizi

Savjeti za što kvalitetniji život oboljelih osoba u korona krizi

Najbolji savjet o tome kako oboljelim osobama osigurati što kvalitetniji život u korona krizi jest truditi se biti im najbolji primjer. Pokažite im svojim ponašanjem i postupcima koje je sve navike potrebno mijenjati. Puno će ih lakše upamtiti gledajući vaše postupke, nego li slušanjem ili čitanjem.

Sljedeći savjet je uspostaviti što kvalitetniju i “zdraviju” komunikaciju. Samo ćete tako smanjiti njihov osjećaj nepovjerenja, nesigurnosti i uplašenosti. Zdravom komunikacijom možete postići zaista puno! Možete ih primjerice uvjeriti u poštivanje mjera, objasniti im koliko je intenzivno provođenje osobne higijene, higijene prostora u kojem žive te izbjegavanje diranja usta, oči i nosa važno. U komunikaciji je važno biti smiren, strpljiv i određene informacije ponavljati koliko je god puta potrebno.

Podsjećanje na mjere predostrožnosti ponekad nije dovoljno. U tom slučaju, možete izraditi jednostavne i jasno razumljive bilješke ili slike i znakove koje će ih podsjećati na temeljito pranje ruku. Postavite ih na jasno vidljiva mjesta.

Zbog ograničenog kretanja, oboljele osobe duže vrijeme provode pasivno, u istom prostoru i sjedilačkom položaju. To možete izbjeći redovitom tjelovježbom prilagođenom kućnim uvjetima. Tjelesna aktivnost će ojačati imunitet, povećati kvalitetu spavanja i poboljšati raspoloženje. Ograničeno kretanje se može nadoknaditi i drugim aktivnostima koje će održati određeni stupanj kognitivnih sposobnosti, primjerice čitanjem, društvenim igrama ili radnim listićima posebno prilagođenim njihovim mogućnostima. Ovim aktivnostima se može vrlo jednostavno razbiti i nemotivirajuća dnevna rutina, poput čišćenja, pospremanja i kuhanja. Pritom ipak pripazite i ne pretjerujte. Budite svjesni da je organizacija dana za oboljele osobe vrlo važna.

Na kraju upamtite i sljedeće – održavanje redovitih veza s bliskim i voljenim osobama je neizmjerno važno! Dosadašnja druženja zamijenite komunikacijom na bilo koji drugi mogući način koji pruža suvremena tehnologija.

Pročitajte i ovo:

Koliko brzo starimo možemo saznati pregledom mrežnice oka

Od usamljenosti i depresije do demencije

Muzikoterapija u neurološkim i psihijatrijskim bolestima

Kako razlikovati prirodno starenje i demenciju?

Za mozak odaberite kognitivni trening

Izvor:
1. http://www.stampar.hr/hr/preporuke-za-ocuvanje-zdravlja-osoba-s-demencijom-tijekom-pandemije-covid-19
2. https://alzheimer.hr/preporucujemo/pomoc-koronavirus/utjecaj-koronavirusa-na-zivot-osoba-s-demencijom/
3. https://www.alz.org/help-support/caregiving/coronavirus-(covid-19)-tips-for-dementia-care

Foto: Pexels


Newsletter