fbpx

Dan za mineral: Priča o kaliju

Zdrav život

Kalij je uz kalcij i fosfor najzastupljeniji mineral u organizmu. Gotovo se sva njegova količina nalazi unutar stanice, a vrlo malo u krvi. Tamo započinje i njegova priča.

Kalij je uz kalcij i fosfor najzastupljeniji mineral u organizmu. Gotovo se sva njegova količina nalazi unutar stanice, a vrlo malo u krvi. Tamo započinje i njegova priča. Kalij je esencijalni makroelement, elektrolit stanica, unutarstanični kation, regulator metabolizma i diuretik. Održavanje njegove koncentracije u krvi je od vitalnog značaja za zdravlje našeg organizma.

Mjesto pohranjivanja

Kalij se apsorbira najčešće u tankom, a rjeđe u debelom crijevu. Nakon toga se pohranjuje u stanice tijela. Najveća koncentracija kalija zabilježena je u stanicama mišića, jetre te u eritrocitima.

Priča o kaliju: Uloge

  • Kalij sudjeluje u metabolizmu stanica.
  • Potreban je za prijenos elektrokemijskog impulsa do srca.
  • Regulira otkucaje srca i održava normalne vrijednosti krvnog tlaka.
  • Sudjeluje u provođenju živčanih impulsa i održavanju neuromuskularne podražljivosti.
  • Djeluje kao diuretik, dakle pomaže u izbacivanju viška vode i toksina iz organizma.
  • U suradnji s natrijem igra važnu ulogu u održavanju ispravne funkcije staničnih stijenki i održavanju ravnoteže tjelesnih tekućina.
  • Neutralizira mliječnu kiselinu koja nastaje nakon intenzivne mišićne aktivnosti stvarajući bolne mišićne grčeve.
priča o kaliju
  • Potreban je za sintezu nukleinskih kiselina i proteina.
  • Sudjeluje u pretvaranju glukoze u glikogen koji se zatim može uskladištiti u jetru i mišiće.
  • Pomaže u održavanju koncentracije magnezija u organizmu.
  • Utječe na regulaciju kiselo-bazne ravnoteže.

Što se događa ne unosimo li ga dovoljno?

Na činjenicu da hranom ne unosimo dovoljnu količinu kalija mogu upozoravati specifični znakovi hipokalijemije: umor, mučnina, bolovi u trbuhu, slabost i grčenje mišića, suha koža, pojava akni, konstipacija, nepravilnosti u srčanom radu i nesanica.

Poremećaji ravnoteže kalija najčešće se povezuju s radom srca. Naime, niska razina kalija u krvi može povisiti krvni tlak dok povećani unos kalija u organizam može stvoriti suprotan učinak. Hipokalijemija se povezuje sa srčanim aritmijama, dijabetičkom acidozom, cističnom fibrozom, Cushingovom bolesti i bolestima bubrega. Niska razina kalija u krvi je registrirana i kao posljedica jakog izlučivanja mokraće, dugotrajnog povraćanja i proljeva, neadekvatne prehrane ili kroničnog gladovanja.

Na sreću, deficit kalija se kod zdravih osoba javlja vrlo rijetko jer su njime bogate namirnice koje svakodnevno unosimo.

Najčešća asocijacija na kalij je banana, no ona definitivno nije najbogatiji ni jedini izvor kalija. Kalijem su bogati i mliječni proizvodi, smeđa riža, batat, špinat, šparoge, peršin, leća, sušene rajčice, datulje, smokve, šljive, sušene marelice, jagode, kruške, lubenice, avokado, sjemenke bundeve, bademi i drugi orašasti plodovi. Nalazi se i u peradi, ribi te mahunarkama.

Pročitajte i ovo:

Dan za mineral: Priča o cinku

Dan za mineral: Priča o jodu

Dan za mineral: Priča o selenu

Dan za mineral: Priča o kalciju

Literatura:
1. Connie M. Weaver. 2013. Potassium and Health. Adv Nutr. 4(3): 368S–377S.

Foto: Pexels


Newsletter