fbpx

Dan za mineral: Priča o kalciju

Zdrav život

Fascinantno je koliki utjecaj kalcij ima na cjelokupno funkcioniranje našeg organizma. U tome ne sudjeluje sam, već uz pomoć vitamina D i mnogih drugih sudionika u njegovom metaboličkom putu. Priča o kalciju većinu osoba asocira na čašu mlijeka i zdravlje kostiju, ali ona je puno više od toga.

Kalcij je jedan od najpoznatijih minerala, a priča o kalciju možda jedna od najzanimljivijih “mineralnih” priča. Fascinantno je koliki utjecaj kalcij ima na cjelokupno funkcioniranje našeg organizma. U tome ne sudjeluje sam, već uz pomoć vitamina D i mnogih drugih sudionika u njegovom metaboličkom putu. Priča o kalciju većinu osoba asocira na čašu mlijeka i zdravlje kostiju, ali ona je puno više od toga. Što mislite, kakve sve uzbudljive i zanimljive informacije skriva priča o kalciju? Gdje se kalcij pohranjuje? Što se događa ne unosimo li ga dovoljno?

Gdje se pohranjuje?

Čak 99% kalcija se u organizmu nalazi u kostima i zubima dok se samo 1% nalazi u unutarstaničnoj tekućini.

Priča o kalciju: Uloge

Kalcij je mineral neophodan za zdravlje od najranijeg djetinjstva do kraja života:

  • Glavni je strukturni mineral kostiju, dakle jedan od najvažnijih minerala koji sudjeluje u izgradnji kosti te u sprječavanju osteomalacije i osteoporoze.
  • Pokazuje značajnu ulogu u očuvanju ionske ravnoteže na staničnoj membrani
  • Neophodan je za kontrakciju i održavanje normalne aktivnosti svih mišića – skeletnih, glatkih mišića te srčanog mišića
  • Sudjeluje u prijenosu živčanih impulsa i omogućava normalno funkcioniranje središnjeg živčanog sustava
  • Bitan je za regulaciju srčanog ritma i pravilno zgrušavanje krvi
  • U suradnji s natrijem, kalijem i magnezijem regulira krvni tlak i ravnotežu vode u tijelu
  • Sudjeluje kao kofaktor u nekoliko enzimskih reakcija i biokemijskih procesa
  • Vjeruje se da može pomoći u smanjenju rizika od nastanka nekih oblika raka, primjerice raka debelog crijeva
vježbanje

Što se događa ne unosimo li ga dovoljno?

Čak 70 do 80% kalcija unesenog hranom dolazi iz mlijeka i mliječnih proizvoda. Mlijeko je glavni izvor kalcija u dječjoj dobi. Odrasli ga ipak češće unose zelenim lisnatim povrćem, mahunarkama, plavom ribom, bananama, orašastim plodovima i žitaricama obogaćenim kalcijem. Međutim, nije svejedno koje namirnice konzumirate. Hrana koju jedete može utjecati na nekoliko problema vezanih uz nedovoljan unos, lošu apsorpciju i pojačano izlučivanje kalcija. Naime, kada se pretežno konzumira povrće, potrebno ga je unositi u znatno većim količinama kako bi se osigurao potreban dnevni unos kalcija. Dodatno, biodostupnost kalcija smanjuju oksalati prisutni u povrću. Smanjenu razinu biodostupnosti kalcija imaju i biljne zamjene mlijeka, primjerice sojino i bademovo mlijeko koje sve više zamjenjuju kravlje mlijeko. Dodatni problem je prehrana siromašna proteinima jer može smanjiti sposobnost zadržavanja kalcija u organizmu. Što se događa ne uspijemo li ga unositi dovoljno?

U slučaju nedostatnog unosa kalcija i njegovog nedostatka u krvi, kalcij se crpi iz svojih spremišta u kostima. Dakle, organizam pokreće proces izvlačenja kalcija iz kostiju koji nazivamo demineralizacijom kosti. Kratkotrajna demineralizacija ne uzrokuje značajnije promjene, no kroz duže razdoblje može stvoriti velike zdravstvene probleme. Jedan od njih je smanjenje koštane mase, razvoj osteopenije i osteoporoze te posljedični povećani rizik od lomova kostiju. Nedostatak kalcija se povezuje i s poremećajima u mišićima i živcima, povišenim krvnim tlakom, alergijama i depresijom. Najozbiljnijom posljedicom hipokalcemije smatraju se preeklampsija i eklampsija u trudnoći. Radi se o tzv. toksemiji praćenoj stvaranjem edema, mučninom, povišenim krvnim tlakom, glavoboljom i konvulzijama koji mogu biti fatalni za majku i plod.

Ukočenost i trnci u prstima, grčevi mišića, grčevi grkljana i poteškoće s disanjem, abnormalni srčani ritam, depresija, demencija i psihoza mogu biti samo neki upozoravajući znakovi hipokalcemije.

Možemo zaključiti da su kontinuiran unos kalcija hranom, uz dovoljnu količinu vitamina D, osnovni preduvjet za dostatnu količinu kalcija u organizmu. Kontinuirano pri tome ne znači pretjerano. Pretjerate li s njegovim unosom, možete potaknuti suprotan učinak – otežati apsorpciju drugih minerala, potaknuti odlaganje kalcija u stijenke krvnih žila i stvaranje bubrežnih kamenaca.

Pročitajte i ovo:

Željezo: Za prirodu najstariji, a čovjeka najtraženiji mineral

Dan za mineral: Priča o cinku

Dan za mineral: Priča o selenu

Literatura:
1. Neville H. Golden, Steven A. Abrams. 2014. Optimizing Bone Health in Children and Adolescents. Pediatrics. 145(3): 1229-1243.

Foto: Pexels


Newsletter