fbpx

Crna bazga

Ljekovito bilje

Crna bazga ima brojna ljekovita svojstva, a može se kombinirati i u kulinarstvu. Važno je samo pridržavati se određenih savjeta.

Crna bazga je biljka iz porodice moškovičevki (Adoxaceae). Poznata je više od 4000 godina, a od antičkih vremena se koristila kao dijaforetik (sredstvo koje pojačava znojenje) i diuretik (sredstvo koje pojačava izlučivanje mokraće). Crna bazga raste u obliku listopadnog grma ili stabla visokog do sedam metara. Kora je raspucana, svijetlosmeđa ili siva. Korijenov sustav je površinski, ali dobro razvijen. Grane crne bazge su šuplje i drvenaste, ispunjene mekanom srži. Nasuprotno smješteni listovi su neparno perasti, jajasti i ušiljenog vrha. Na licu su tamnozeleni, a naličje je svjetlije boje i dlakavo. Cvjetovi bijele ili žućkaste boje su dvospolni, skupljeni u paštitaste cvatove. Imaju jak i intenzivan miris. Vjenčić je sastavljen od pet latica, a čaška od pet lapova. Tučak ima trogradnu, podraslu plodnicu, a prašnika ima pet. Iz cvjetova nastaju plodovi koji vise na crvenim stapkama. U početku su zelene boje pa prelaze u ljubičastocrvenu i potpuno crnu boju. Plodovi su koštuničave bobe s tri sjemenke i sadrže sočan crveni sok. Danas se bazga najčešće koristi u prehrambene svrhe, ali je i vrlo ljekovita biljka. Za hranu ili liječenje koriste se listovi, cvijet i plod.

Stanište

Crna bazga voli plodno, vlažno tlo i suncem osvijetljena staništa. Raste kao samoniklo stablo u svijetlim šumama, uz šumske rubove, šikare, uz obale potoka i rijeka, seoska imanja i naselja.

Cvatnja i vrijeme branja

Crna bazga cvate od svibnja do srpnja. Cvjetovi se sakupljaju kada su u punom cvatu, svježi, po sunčanom vremenu, a suše se brzo i oprezno kako ne bi promijenili boju. Listovi se sakupljaju bilo kada. Plodovi dozrijevaju u kolovozu i rujnu i beru se u kasno ljeto kada su posve zreli. Sakupljaju se rezanjem cijelog štitca. Mogu se osušiti ili iskoristiti za izradu đemova i sokova. Cvjetovi i plodovi se čuvaju u dobro zatvorenim staklenim posudama.

crna bazga plod

Kemijski sastav crne bazge

Crna bazga sadrži flavonoide, derivate kavene kiseline, eterično ulje s visokim sadržajem slobodnih masnih kiselina i minerale (kalcij, kalij, fosfor i željezo). Bazga je bogata antioksidativnim antocijaninima, vitaminom C, A  te vitaminima B skupine (B1, B2 i B6). Cvijet crne bazge sadrži organske kiseline (kumarinska, kavena, klorogenska kiselina) i njihove glikozide, estere masnih kiselina, ursolnu i oleanolnu kiselinu, flavonolne glikozide, eterično ulje, sluz trijeslovine i mineralne tvari.

Ljekovita svojstva crne bazge

  • Plodovi crne bazge imaju jaka antioksidantna svojstva, jačaju imunološki sustav, pomažu u borbi protiv virusa koji izazivaju prehladu, gripu pa čak i herpes, pomažu kod upale sinusa i olakšavaju kašljanje.
  • Plodovi crne bazge se koriste u obliku čaja za znojenje, a rjeđe za pospješivanje proizvodnje mlijeka.
  • Vanjskom primjenom se koristi u slučaju oteklina i upala.
  • Zbog visokog udjela dijetalnih vlakana povoljno djeluje na probavni sustav i peristaltiku crijeva. Kao laksativ se preporučuje uzimati kod crijevnih i probavnih poremećaja.
  • Plodovi se koriste za njegu kože, u sprečavanju bora i poboljšanju izgleda kože.
  • Čaj od cvjetova crne bazge je povoljan za grgljanje kod bolesti dišnih puteva.
  • Čaj od cvjetova crne bazge koristan je i za mršavljenje.

Korisni savjeti

Crna bazga se u našim krajevima najčešće koristi u obliku soka ili sirupa. Prilikom konzumiranja proizvoda od crne bazge potrebno je obratiti pažnju na udio šećera jer razni sokovi, sirupi i pekmezi često sadrže puno veće količine dodanog šećera nego što se očekuje. Najbolje ih je razrijediti s vodom. Za dodatno osvježenje, soku bazge se može dodati i malo limunovog soka.

bazga cvat sok

Cvjetovi crne bazge se koriste za pripremu čaja i vode za grgljanje. Potrebno je dvije do tri žličice suhih cvjetova preliti s 1,5 decilitara vrele vode i ostaviti da odstoji pet do deset minuta. Može se piti više puta na dan. Cvjetovi bazge se mogu i pohati, ubaciti u tijesto za palačinke, a kao takvi predstavljaju lagan i ukusan obrok koji može poslužiti i kao desert.

Za poticanje znojenja, idealno je bazgu pomiješati s lipom (Tilia cordata), a po želji i pravom kamilicom (Matricaria chamomilla). Tako se postiže bolji efekt znojenja.

Nuspojave

Pri pravilnoj upotrebi cvjetova i plodova crne bazge, nisu zabilježene nuspojave. Plodovi crne bazge koriste se kad su zreli, a konzumiraju li se nezreli i sirovi, mogu izazvati mučninu, povraćanje i proljev. Veća količina od propisane također izaziva glavobolju, mučninu i povraćanje. Bazgu ne smiju uzimati osobe s problemima sa žuči, osobe slabog želuca i aktivnog čira na želucu. Posebno oprezne trebaju biti osobe koje imaju slabo srce jer ih pripravci bazge za pojačano znojenje mogu iscrpiti.    

Latinski naziv: Sambucus nigra L.

Porodica: Adoxaceae

Foto: Flickr, Pixabay    


Newsletter