fbpx

Čini li nas darivanje sretnijima?

Zdrav život

Kada darivamo, ne pomažemo samo određenoj osobi, već utječemo i na druge da se jednako ponašaju prema različitim osobama. Takvo ponašanje inspirira druge na ista ili slična ponašanja. Također, na primjeru darivanja krvi, osoba koja je primila krv može osjećati zahvalnost i poticati druge da daruju svoju krv.

Pitate li se ikada koliko ste sretni? Poželite li imati život koji bi vam donio više sretnih trenutaka?

Tajna sreće mogla bi se potražiti u darivanju drugih. Jedan način pomaganja drugima, a posebno najpotrebitijima je i darivanje vlastite krvi. Dan dobrovoljnih davatelja krvi se u Republici Hrvatskoj obilježava 25. listopada čime se izgrađuje svijest o važnosti davanja krvi i stvaranju pozitivnog stava o tom postupku. No, krenemo li od najbitnijeg, možemo se zapitati na što se točno odnosi termin „sreća“? Kako se može objasniti?

Što je sreća?

Prema psihologiji, postoji mnogo načina definiranja i samih definicija sreće. Tijekom 1990ih godina, pozitivna psihologija se usmjerila na promoviranje termina sreće. Kao sinonim za sreću često se upotrebljava termin subjektivna dobrobit koja predstavlja kognitivno vrednovanje života ispunjenog ugodnim emocijama, a bez neugodnih emocija. Dakle, sretni smo onda kada smo zadovoljni svojim životom i kada imamo više pozitivnih nego negativnih emocija.Ovaj pojam se u psihologiji koristi kako bi se objasnio pojam „sreće“.

Jesmo li sretniji kada darivamo druge?

Životne okolnosti kao što su zdravlje, prihodi i ljepota, često objašnjavaju mali dio subjektivne dobrobiti. Razinu sreće neke osobe određuju tri stvari: genetski određena osnovna razina sreće, okolinski faktori važni za sreću i aktivnosti koje su važne za sreću poput velikodušnosti prema drugima.

Zamislite kako hodate ulicom i osoba vam prilazi s kuvertom i širokim osmjehom. Znatiželjni otvarate kuvertu i unutra se nalazi 50 ili 100 kuna. Osoba vas uputi kako je potrebno potrošiti ovaj novac do 17 sati istog dana. Možete kupiti bilo što, ali sebi. Kasnije, ista osoba pristupi drugom prolazniku i daje mu istu uputu, no za razliku od vas govori mu kako je potrebno potrošiti novac na nekoga drugoga. Što mislite, koja bi vas situacija učinila sretnijima: trošenje novca na sebe ili na druge?

Za razliku od onoga što većina ljudi misli, istraživači s University of British Columbia su u svom, jednakom istraživanju utvrdili kako su ljudi procjenjivali da su bili sretniji kada su novce koristili da bi nekom drugom nešto priuštili. Darivanje, bez obzira na količinu novca, utrošeno vrijeme ili naše ulaganje, utječe na nas da se osjećamo dobro. Postoje snažni dokazi kako darivanje i pomaganje drugima može povećati našu kvalitetu života i učiniti nas sretnijima.

Darivanje drugima, pomaganje potrebitima, volontiranje i ostali oblici djelovanja u odnosu na druge ljude se mogu zajedničkim nazivom nazvati prosocijalnim ponašanjem. Kada se osoba ponaša prosocijalno ili altruistično, to znači da se ponaša na društveno poželjan način. Osoba pri tome ima sposobnost sagledavanja neke situacije očima druge osobe i može razumjeti ili doživjeti emocije koje osjeća druga osoba. Dosadašnja istraživanja su dosljedno pokazivala kako sve vrste prosocijalnog ponašanja imaju pozitivan utjecaj na sve domene života. Primjerice, briga o drugima ili darivanje u vezama su povezani s manje depresivnim simptomima i manjim stresom. Također, volontiranje, koje je tipičan primjer prosocijalnog ponašanja, povećava osjećaj sreće, životno zadovoljstvo i samopouzdanje. Zanimljivo je spomenuti kako se i naš mozak tijekom prosocijalnog ponašanja ponaša drugačije. Primjerice, kada osoba odluči darivati, pokazuje se jednaka moždana aktivnost u dijelovima koji su zaslužni za doživljaj ugode i nagrade. Dakle, mozak doživljava ugodu prilikom darivanja ili pomaganja više nego u situacijama primanja.

Darivanje je također povezano s otpuštanjem hormona oksitocina koji potiče osjećaje euforije, stoga pomaganje drugima može biti put ka življenju sretnijeg, značajnijeg i empatičnijeg života.

Kruži li sreća u krug?

Zanimljivo je kako darivanje tvori pozitivan krug. Ponašamo li se prosocijalno, nedvojbeno je kako ćemo se osjećati bolje i sretnije što će nas ohrabriti da se i u budućnosti ponašamo jednako. No, razmišlja li osoba tako da očekuje razmjenu tj. da primi natrag što je i dala, osjećaj sreće nije toliko snažan.

Također, darivanje je zarazno. Što se pod tim točno misli? Kada darivamo, ne pomažemo samo određenoj osobi, već utječemo i na druge da se jednako ponašaju prema različitim osobama. Takvo ponašanje inspirira druge na ista ili slična ponašanja. Također, na primjeru darivanja krvi, osoba koja je primila krv može osjećati zahvalnost i poticati druge da daruju svoju krv.

medicinska sestra darivanje krv bolesnik pretraga
Foto: Pexels

Vrlo često razmišljamo tako da trenutno nemamo novca ili vremena što utječe na manju količinu darežljivosti. Mnogo puta su ljudi uplašeni zbog gubitka. Primjerice, damo li novac ili posvetimo nekome određeno vrijeme, vrte nam se misli kako ćemo nešto izgubiti, no stvarnost je drugačija. Darivanje je dobro za druge, a kako je spomenuto, najbolje je za nas same!

Darežljivost tj. velikodušnost se uči kao što i učimo osjećati se sretno. Jasno je kako ne možemo izaći van i reći „Bit ću sretan/sretna danas“, već je potrebno činiti stvari koje će nas učiniti sretnima poput ostvarivati ugodne veze s drugima. Slično je i s darežljivim ponašanjima. U konačnici, potrebno je nastaviti živjeti dobro i ispunjeno, a onda ćemo i biti sretniji! Velikodušnost je također dio toga.

Zaključak je jasan

Ako darivanje čini ljude sretnima, a sretni ljudi darivaju više, jasno je kako je potrebno informirati ljude o ovom saznanju i poticati ih na što više prosocijalnih ponašanja. Stoga je cilj ovog članka upravo ovaj: budući da se danas obilježava Dan dobrovoljnih davatelja krvi, potičemo Vas, ako ste u mogućnosti, da pomognete potrebitima na ovakav način!

Literatura:
1. Anik, L., Aknin, L. B., Norton, M. I. i Dunn, E. W. (2009). Feeling Good about Giving: The Benefits (and Costs) of Self-Interested Charitable Behavior. Harvard Business School.
2. Myslinski, S., (2014). Giving, Takers, and Happiness: How prosocial motivation relates to the happiness effects of giving. Wharton Research Scholars Journal, Wharton School.
3. Aknin, L. B., Norton, M. I. i Dunn, E. W (2008). Spending Money on Others Promotes Happiness. Science 319, 1687–1688.

Foto: Pexels


Newsletter