Bullying među tinejdžerima – namjeran, ponavljajući i nadmoćan

Roditelji i djeca

Svaki dan veliki broj tinejđera budi se sa strahom od odlaska u školu. Bullying je problem koji nije uvijek prepoznatljiv. Roditelji, učitelji i ostali odrasli često ga ne uočavaju i vrlo često ne razumijevaju kako ozbiljan i ekstreman može biti.

Svaki dan veliki broj tinejdžera budi se sa strahom od odlaska u školu. Bullying je problem koji nije uvijek prepoznatljiv. Roditelji, učitelji i ostali odrasli često ga ne uočavaju i vrlo često ne razumijevaju kako ozbiljan i ekstreman može biti.

Ukratko, bullying je:

  • namjeran: osoba koja je nasilnik namjerno odabire određenu žrtvu
  • ponavljajući: često i nemilosrdno se ponavlja
  • odnosi se na zlouporabu moći: grupa ili osoba koja zlostavlja ima nadmoć ili prednost nad drugom osobom (fizički ili psihološki).

Zašto postoji bullying među tinejdžerima?

U većini slučajeva, postoji emocionalni problem koji se nalazi u podlozi takvog ponašanja. Dijete koje je nasilno prema drugom djetetu najčešće ima nisko samopouzdanje. To je moguće jer dijete ne prima dovoljno pažnje u obiteljskom okruženju i „gladno“ je ljubavi. Često se primjećuje kako je nasilno dijete zapravo žrtva drugih, odraslih ili djece i stoga se osjeća bespomoćno kako bi to zaustavio. Takvo dijete pokušava nadoknaditi svoj osjećaj nemoći stjecanjem kontrole nad drugima kroz zastrašivanje. Dijete dobiva i lažni osjećaj važnosti jer na ovakav način privlači pozornost.

Dijete koje je najčešće žrtva bullyinga je tiše, stidno, socijalno izolirano i bojažljivo. Vrlo često se ne zna izboriti za sebe.

Bullying se događa u školama, u susjedstvu, ali čak i kod kuće. Zlostavljanje se može dogoditi od strane vršnjaka, osoba koje tinejdžer nikad nije upoznao (na primjer, putem interneta) ili od strane starijih (na primjer, starijeg brata, sestre).

Kako prepoznati prisutnost bullyinga kod tinejdžera?

Vrlo često tinejdžer neće otvoreno pričati o problemu koji se događa s roditeljima, ali ni u školi s učiteljima. Dijete može osjećati da je zlostavljanje osobni poraz ili može dobivati prijetnje od nasilnika. Moguće je da je dijete ranije pokušalo reći odrasloj osobi o nasilju i nije dobilo nikakvu potrebnu pomoć ili pak razmišlja da će se uključivanjem odraslih nasilje još više pogoršati. Tinejdžer se može osjećati bespomoćno i misliti da mu nitko ne može pomoći. Može vjerovati kako je bullying dio odrastanja pa ne želi zamarati roditelje time, želi se osjećati neovisnim i misli da je traženje pomoći djetinjasto, može osjećati sram radi situacije i sl., stoga je potrebno biti posebno oprezan na znakove i promjene kod djeteta koje mogu ukazivati na to da se tinejdžer suočava s bullyingom:

Neobjašnjive ozljede – posjekotine, ogrebotine koje se skrivaju
Ponavljajuće glavobolje, bolovi u trbuhu, nesanica
Traženje dodatnog novca ili uzimanje novca bez znanja roditelja (moguće radi zastrašivanja od strane nasilnika i davanja novca njemu/njima)
Sniženo samopouzdanje („Ne mogu, ne vrijedim…“)
Nezainteresiranost za druženje s prijateljima
Promjene u uspjehu u školi – niže ocjene
Promjene rutine (na primjer, odlazak/dolazak iz škole drugim putem kako bi izbjegao nasilnika)
Nedostatak osobnih stvari (odjeće, mobitel, novca)
Doživljavanje ljutnje kada primi poruku ili nakon korištenja interneta
Agresivno ponašanje prema članovima obitelji ili agresivni ispadi
Nasilnost prema braći i sestrama
Odbijanje razgovora s bilo kim, želi biti sam
Pretjerana osjetljivost na kritike
Samoozljeđivanje
Odbijanje hrane, pretjerana konzumacija alkohola

Potrebno je biti svjestan da postoji još mnogo znakova bullyinga koji se mogu prepoznati kod djeteta. Zanemarivanje ili stav kako će ovo proći samo od sebe nije poželjno budući da nasilje uništava djetetov normalni i svakodnevni život.

Kako bullying utječe na dijete?

Dugotrajno, bullying može kod djeteta doprinijeti razvoju depresivnog raspoloženja, anksioznosti, niskom samopouzdanju, razvoju bolesti koje su povezane s dugotrajnim doživljavanjem stresa, korištenju alkohola i opojnih sredstava, emocionalnim poteškoćama i nizom drugih problema. Vrlo često se uviđa i loše školsko postignuće. Takvo dijete se može osjećati preokupirano nasiljem koje doživljava provodeći vrijeme razmišljajući kako ga izbjeći, zbog depresivnih i anksioznih misli i osjećaja može biti značajno manje motivirano, radi ponavljanog bullyinga može kasniti ili izostajati sa sata, žaliti se na bolove i tako izbjegavati pohađanje škole.

Foto: Pexels

Što mogu učiniti roditelji?

  • Potrudite se da dijete zna da mu vjerujete i da u toj situaciji nije samo.
  • Objasnite djetetu kako bullying nije njegova krivica – objasnite mu zašto su djeca nasilna prema drugima.
  • Utvrdite s djetetom da postoje koraci koje kao roditelj možete učiniti da zaustavite bullying – možete ga pitati „Kako želiš da dalje postupim?“ čime pokazujete da poštujete i njegovo mišljenje.
  • Podučite tinejdžera kako je reći “ne” potrebno u neprihvatljivim situacijama (može se navesti osobni promjer iz života).
  • Ako dijete želi, razgovarajte o bullyingu – saznajte sve informacije o bullyingu (kada se događa, tko sudjeluje, gdje se najčešće događa).
  • Ne dozvolite da bullying dominira životom – pomognite učvrstiti samopouzdanje tinejdžera, primjerice podržavajući ga da se uključi u aktivnosti koje naglašavaju njegov talent i pozitivne kvalitete ili mu pomognite da se uključi u druge grupe vršnjaka (sportski klubovi).
  • Podučite tinejdžera da zaustavi bullying kada ga uvidi (da pozove pomoć, makne žrtvu nasilja iz situacije nasilja primjerice govoreći „Traži te profesorica“).
  • Ako posumnjate ili je očito kako tinejdžer doživljava bullying od strane vršnjaka, a škola nije još uvijek reagirala, važno je odmah kontaktirati školu – razrednika, stručne suradnike. Škola će poduzeti potrebne mjere – provest će se razgovori s vašim djetetom, s djetetom koje vrši nasilje, s ostalim promatračima ili djecom u razredu ili s ostalim roditeljima. Potrebno je da se tinejdžer osjeti zaštićenim i da osjeti da se može osloniti na roditelje ili druge odrasle osobe.

Što ne bi trebali činiti kao roditelj?

  • Ne ignorirajte što tinejdžer govori jer svaka informacija može biti ključna pri zaustavljanju bullyinga.
  • Ne savjetujte tinejdžera da uzvraća nasiljem.
  • Nije dobro suprotstavljati se nasilniku tinejdžera jer to može izazvati još više problema za tinejdžera (nastavak bullyinga ili nasilnik može nastaviti nasilje na drugačije, neprimjetne načine za vas, na primjer verbalnim nasiljem).
  • Nije dobro suočavati se niti s roditeljima nasilnika ako je nasilnik vršnjak jer to neće riješiti probleme, a vrlo često ni roditelji takve djece ne znaju kako postupati u tim situacijama.

Literatura:
1. Olweus, D. i Solberg, C. Bullying among children and young people. Information and guidance for parents.
2. Sanders, C. i Phye, G. D. (2004). Bullying: Implications for the Classroom. Academic Press.

Foto: Pexels