fbpx

Brisanjem kućne prašine uklanjate zdravstvene probleme

Zdrav život

Kućna prašina je jedan od najčešćih vanjskih čimbenika i alergena koji dugotrajnim djelovanjem na organizam oslabljuje imunitet i utječe na stvaranje podloge za razvoj raznih bolesti.Izvor patogenih alergena su i prašinske grinje koje se skrivaju u posteljini, madracu, tepisima i namještaju od tekstila. Inhalacijom, direktnim kontaktom s kožom ili konjuktivom unose se u organizam i pritom u senzibiliziranih osoba razvijaju razne simptome bolesti.

gljivične infekcije noktiju

Odakle sva ta kućna prašina? Bez obzira na to što ju redovito usisavamo, uvlači se u razna mjesta našeg doma i pritajeno stvara probleme. Ponekad nas uistinu izluđuje sve dok kao dio našeg pokućstva ne postane neprimjetna. Tome pridonose i loša klimatizacija, rijetko provjetravanje stana i umjetni materijali. Svi oni povećavaju onečišćenje zraka visokim koncentracijama prašine, plijesni i ostalim štetnim spojevima. Koliko dugo možemo izdržati u takvom okruženju? Većina nas samo do pojave prvih zdravstvenih tegoba!  

Suhoća zraka u kući koja se posebice može osjetiti u zimskim mjesecima zbog grijanja, može izazvati iritaciju sluznice nosa, grla i sinusa te suhoću dišnih puteva, usnica i kože. S druge strane, visoka koncentracija vlage u zraku potiče razmnožavanje grinja, mikroskopskih organizama čiji nusprodukti završavaju u kućnoj prašini i pogoduju razvoju alergijske reakcije. Kućna prašina je jedan od najčešćih alergena koji dugotrajnim djelovanjem oslabljuje imunitet i utječe na stvaranje podloge za razvoj bolesti.

Izvor patogenih alergena su i prašinske grinje koje se skrivaju u posteljini, madracu, tepisima, zavjesama i namještaju od tekstila. Inhalacijom, direktnim kontaktom s kožom ili konjunktivom unose se u organizam i pritom u senzibiliziranih osoba razvijaju razne simptome bolesti. Glavobolja, dišne tegobe, iritacije očiju, nervoza ili umor su samo neki znakovi dugotrajnog udisanja prašine nakupljene u zraku zatvorenih prostora.

Kućna prašina može biti uzrok brojnih zdravstvenih problema

Dugi boravak u zatvorenim prostorima s neispravnom klimatizacijom, visokom koncentracijom prašine i bez dovoljne količine svježeg zraka može stvarati glavobolje. Uz nju, često se javljaju i umor, gubitak koncentracije, nervoza i razdražljivost. 

Zbog zagrijanog, suhog zraka u prostorima s centralnim grijanjem i prekomjernog stvaranja i udisanja prašine i cigaretnog dima javlja se suhoća sluznice nosa. Poznata je pod nazivom suhi rinitis. Očituje se stvaranjem bolnih krastica u nosu, svrbežom, kihanjem i otežanim disanjem. Zbog nedovoljne proizvodnje sluzi, zrak se prolaskom kroz nos nedovoljno zagrijava i pročišćava što nadražuje ždrijelo i bronhe koji postaju podložniji infekciji.

kućna prašina

Osip, svrbež, crvenilo i suzenje oči, promuklost, škakljanje u grlu, otežano disanje, kihanje, curenje iz nosa ili njegova začepljenost mogu biti znak alergije. Prejaka reakcija imunosnog sustava najčešće se javlja na kućnu prašinu koja sadržava različite potencijalne alergene poput grinja. Dodir s takvim tvarima uzrokuje stvaranje protutijela IgE. Ona potiču otpuštanje upalnih tvari u tijelu iz upalnih stanica u sluznici vjeđa i dišnog sustava. Posljedica su svi gore navedeni simptomi koji se klinički najčešće očituju kao alergijska upala nosne sluznice (rinitis) i alergijska upala spojnice oka (alergijski konjunktivitis). Rjeđe se javljaju kao edem grkljana i alergijski bronhitis.

Kućna prašina može biti alergen tijekom cijele godine, ali je zbog grijanja i boravka u zatvorenim prostorima najintenzivnija u zimsko doba  

Kožni oblici alergije poput atopijskog dermatitisa mogu biti potaknuti grinjama u senzibiliziranih osoba najčešće dječje dobi. Prepoznaje se po crvenim kožnim promjenama na licu koje svrbe i vlaže te papuloznim eflorescencijama u kožnim naborima laktova i koljena. 

Važno je istaknuti da senzibilizacija na kućnu prašinu započinje već u djetinjstvu, nerijetko kao rinitis ili atopijski dermatitis. U kasnijoj fazi oni kod djece prelaze u astmu.

Dakle, kućna prašina pogoršava simptome bronhalne astme poput kašlja, zaduhe i „zviždanja“ u prsima. Provocira napadaje koji obično započinju nakon izlaganja visokim koncentracijama alergena poput prašine, hladnog zraka ili napora. Napadaj započinje naglo nadražajnim kašljem, osjećajem nedostatka zraka (dispnejom), stezanjem, pritiskom u prsima i piskanjem. Završava najčešće kašljem kojim se izbacuje gusta, viskozna sluz.
Koliko su vanjski čimbenici poput prašine opasni za samu bolest pokazuje i podatak da je njihovo izbjegavanje prva mjera u liječenju ove bolesti. Izbjegavanjem alergena i izvora onečišćenja, pušenja, prozračivanjem prostorija, održavanjem stambene higijene i kontrolom vlage, bolest se može dovesti u ravnotežu. 

Prašina, onečišćeni zrak i duhanski dim u velikoj količini te kroz dulji vremenski period mogu pogodovati nastanku kronične opstruktivne plućne bolesti. Izloženost organskoj prašini i senzibilizirajućim agensima izaziva hiperreaktivnost bronha i posljedični razvoj simptoma. Najčešći simptomi koji se povezuju s ovom bolesti su kronični kašalj, otežano disanje, piskanje u prsima, umor i učestale respiratorne infekcije. U težim stadijima bolesti, zamjećuju se jutarnje glavobolje, otekline zglobova i gubitak tjelesne težine.

Rješenje je vrlo jednostavno

Izbjegavanje prašine jedino je rješenje ovih problema!

Ne zatrpavajte se suvišnim stvarima na kojima se nakuplja prašina, a prostor u kojem boravite održavajte urednim i čistim. Stalnim usisavanjem možete samo pogoršati prisutno stanje i još jače dizati prašinu. Puno bolje rješenje umjesto stalnog usisavanja jest izbacivanje svega što skuplja previše prašine. Prašinu je potrebno redovito brisati prirodnim sredstvima uz nošenje zaštitne maske. 

Koristite što je manje moguće umjetnih materijala u opremanju prostora. Jastuke i posteljinu držite pod prekrivačem otpornim na prašinu. Dječje plišane igračke stavite u zamrzivač na nekoliko sati da se unište grinje.

Osobama alergičnim na kućnu prašinu često smeta i dlaka kućnih ljubimaca pa je poželjno izbjegavati držanje kućnih ljubimaca u svojoj okolini.

Redovito prozračujte prostoriju i održavajte umjerenu temperaturu i vlažnost zraka. Ne zaboravite na svježi zrak i prirodnu svjetlost!

Literatura:
1. Ćosićkić A. et al. 2012. Hypersensitivity to Aeroallergens in Children with Atopic Dermatitis. Acta clinica Croatica, 51(4)591-599.
2. Skitarelić N. et al. 2009. Laboratory test values as proof of hipersensitivity in patients with positive dermatological test on home dust and house dust mites. Medica Jadertina. 39(1-2)13-18.

Foto: Pexels


Newsletter