fbpx

Bol u prsima pomaže u dijagnozi plućne hipertenzije

Obiteljska medicina

Jedan od znakova plućne hipertenzije, osim teške dispneje, je bol u prsima. No, ona može biti znak i nekih drugih bolesti zbog čega je ova bolest ponekad prekasno dijagnosticirana.

liječenje angine pektoris

Bol u prsima nije toliko rijetki simptom. Pojavi li se, najčešće pomišljamo na infarkt srca, anginu pektoris ili druge bolesti srca. Međutim, bol u prsima može biti i jedan od znakova poremećaja drugih organskih sustava. Bez obzira na to, bol je i dalje jednako važna jer može upućivati na ozbiljan poremećaj koji ugrožava život. Bol u prsištu se pojavljuje zbog rupture (puknuća) jednjaka, ezofagealnog refluksa (vraćanja sadržaja iz želuca), ulkusne bolesti, akutnog pankreatitisa, plućne embolije, pneumonije, ali i posljedice tjelesnog i emocionalnog stresa. Pri pojavi boli u prsima važno je isključiti i rjeđu, ali isto tako ozbiljnu bolest – plućnu hipertenziju.

Što je plućna hipertenzija?

Plućna hipertenzija je teška kronična i progresivna bolest krvnih žila pluća karakterizirana povećanim tlakom u plućnoj cirkulaciji. O plućnoj hipertenziji govorimo kada su vrijednosti srednjeg tlaka u plućnoj arteriji u mirovanju više od 25 mmHg odnosno više od 35 mmHg u naporu. Ova bolest je rijetka, no često se i kasno dijagnosticira pa između prvih simptoma i dijagnoze može proći i do tri godine što je vrlo opasno jer neotkrivena ili neliječena plućna hipertenzija dovodi do preopterećenja i zatajenja desnog srca i prerane smrti. Zato je važno prepoznati već prve znakove bolesti, a to je teška dispneja (zaduha) kod inače zdravih osoba.

Kako prepoznati plućnu hipertenziju?

Iako je dispneja u naporu najčešći simptom plućne hipertenzije, ona nije jedini. Uz nju su vidljivi umor, opća slabost, brzo zamaranje, vrtoglavica, gubitak svijesti i bol u prsima. Kako bi potvrdili da je bol u prsima uistinu znak ove bolesti, važno je prikupiti informacije o smještaju, jačini i trajanju boli, uvjetima u kojima se pojavljuje i drugim popratnim simptomima. U ranim stadijima plućne hipertenzije simptomi se ne moraju javiti ili se javljaju blagi netipični simptomi koji mogu biti pogrešno dijagnosticirani. No, bol u prsima u drugih bolesti se ipak u nečemu razlikuje. Nastaje li tijekom tjelesnog napora ispod prsne kosti, najčešće je uzrok angina pektoris. Takva bol može biti vrlo atipična, no najčešće se širi u lijevo rame i spušta niz lijevu ruku, vrat, čeljust i zube, a ponekad duž desne ruke.

Kod poremećaja u probavnom sustavu bol je nešto drugačija i često povezana s uzimanjem hrane. Kod rupture jednjaka bol je jaka i javlja se nakon povraćanja krvavog sadržaja dok je kod peptičkog ulkusa često žareća, ponavljajuća, a uzimanjem hrane se smiruje. Bol u prsima ne mora uvijek biti znak bolesti. Stres koji ponekad ne uspijemo prebroditi može također uzrokovati tu bol. S druge strane, može se raditi o teškoj bolesti praćenoj podmuklom boli u prsima, ali bez klasičnih simptoma, stoga je najvažnije isključiti neposredne opasnosti za život.

Liječenje zahtjeva dobru suradnju obiteljskog liječnika i kardiologa

Bez obzira na uzrok, bol u prsima ne smijemo zanemarivati, već moramo napraviti detaljne dijagnostičke pretrage i obuhvatiti sve simptome. Dijagnoza i liječenje plućne hipertenzije je posao kardiologa, no kako bi se s njima uopće moglo započeti, liječnik obiteljske medicine mora posumnjati na ovu bolest i uputiti bolesnika na dodatne pretrage. Rano prepoznavanje upozoravajućih simptoma, redovito praćenje pacijenta i njegovo usmjeravanje u sam proces liječenja je ključni korak za uspješno liječenje ove teške bolesti. U liječenju su danas dostupni brojni učinkoviti lijekovi koji usporavaju napredovanje bolesti i time poboljšavaju kvalitetu života. Na žalost, u nekih bolesnika medikamentozna terapija nije učinkovita te kao posljednji korak liječenja preostaje samo transplantacija pluća.

 


Newsletter