fbpx

Biste li znali spasiti tuđi život?

Aktualno, Obiteljska medicina

Kardiopulmonalna reanimacija je postupak oživljavanja koji se sastoji od vanjske masaže srca, umjetne ventilacije pluća te vanjske defibrilacije.

Kardiopulmonalna reanimacija je postupak oživljavanja koji se sastoji od vanjske masaže srca, umjetne ventilacije pluća te vanjske defibrilacije.

U izvanbolničkim uvjetima, najčešće se provodi kod iznenadne smrti osobe nastale zbog aritmije srca, ventrikulske fibrilacije, koronarne bolesti, bolesti dišnih puteva i bolesti središnjeg živčanog sustava.

Prije objašnjenja samog postupka reanimacije, upoznajte uvjete i situacije u kojima se ona provodi

Reanimacija se provodi kod srčanog i plućnog zastoja što prepoznajemo na sljedeći način: osoba je bez svijesti, ne uspostavlja se kontakt i ne reagira na podražaj.

  • Provjerava se dišni put (prohodnost i disanje) i puls.
  • Ako se ne detektiraju znakovi disanja i pulsa, provjerava se prohodnost dišnog puta. 
  • Kod prohodnog dišnog puta, osoba se ostavi na leđima na što tvrđoj podlozi i kreće se s provođenjem vanjske masaže srca.
  • Masaža srca mora započeti u što kraćem vremenu od detekcije izostanka pulsa i disanja. Ne počne li se provoditi unutar 5 minuta od zastoja srca, mogu nastati trajna oštećenja.
  • Ima li u okolini još osoba, započinje se s masažom srca, a osobe iz okoline zovu hitnu pomoć.
  • Zatekne li se osoba sama u reanimaciji, prije početka masaže nazove hitnu pomoć koja će navoditi osobu u postupku reanimacije.
  • Masaža srca se provodi pritiskom na donju trećinu prsne kosti koja se pritiskom mora udubiti 5 do 6 centimetara. Frekvencija pritisaka mora biti 100 pritisaka u minuti. Sudjeluju li u reanimaciji dvije osobe, jedna osoba stalno provodi masažu, a druga upuhuje zrak 2 puta nakon 30 pritisaka sa što kraćim pauzama u masaži. Provodi li reanimaciju jedna osoba sama, nakon 30 pritisaka ista osoba primjenjuje 2 udisaja. Osobe upuhuju zrak samo ako na to pristaju.
prva pomoć reanimacija

U spašavanju života pomažu automatski vanjski defibrilatori

Prema Europskim smjernicama (European Resuscitation Council) se prilikom reanimacije težište, osim na vanjsku masažu srca, usmjerava i na korištenje automatskih vanjskih defibrilatora koji su postavljeni na javnim mjestima kako bi i laici mogli provoditi ranu defibrilaciju. U tom slučaju se, nakon masaže srca i udaha u omjeru 30:2, pristupa defibrilaciji. Stanka između masaže i defibrilacije mora biti minimalna, do najviše 5 sekundi.  Kod prisutnosti više osoba u reanimaciji, jedna osoba provodi masažu, a druga priprema sve za defibrilaciju. Masaža se provodi i prilikom punjenja defibrilatora. Postupak korištenja javnog defibrilatora je jasno opisani na samom defibrilatoru, a može se koristiti i telefonsko navođenje hitne pomoći.

prva pomoć reanimacija defibrilator

Postupak reanimacije se provodi do dolaska hitne pomoći, tj. do preuzimanja od strane stručne osobe.

Reanimacija se izvodi tako dugo dok osoba koja provodi masažu ima fizičke snage (ako nema druge osobe u okolini) ili do pojave znakova života kao što su pokreti, spontano disanje i otvaranje očiju. U tom slučaju se reanimirana osoba nakon osiguranja prohodnosti dišnog sustava stavlja u bočni položaj te se čeka dolazak hitne pomoći. Za to vrijeme se vrši nadzor nad osobom, povremeno provjeravaju puls i disanje.

Pravovremena reakcija u smislu reanimacije je neprocjenjiva za spašavanje života, stoga je važno da se sam pojam reanimacije i postupak reanimacije približe laicima. Tako će, do dolaska stručne osobe, znati pravovremeno prepoznati i na pravilan način reagirati te vrlo vjerojatno i spasiti nečiji život.

Foto: Pexels


Newsletter