fbpx

Berete li medvjeđi luk, budite oprezni

Zdrav život

Budući da raste početkom proljeća, medvjeđi luk je odličan za proljetno čišćenje, detoksikaciju, organizma. Pokazuje antibakterijsko, antivirusno i antiparazitsko djelovanje, a posebno se preporučuje konzumirati zbog bogatstva vitaminom C. Ipak, stručnjaci koriste svaku priliku kako bi naglasili: berete li medvjeđi luk, budite oprezni!

Za sve ljubitelje medvjeđeg luka, travanj je mjesec pun pustolovina. Njegovim cvjetanjem, od travnja do lipnja, započinje sezona branja listova dok se lukovice beru ljeti i u jesen, prije sazrijevanja sjemenki. Iako je intenzivnog mirisa nalik češnjaku, medvjeđi luk je posljednjih godina sve popularnija ljekovita biljka. Ima široku primjenu u kulinarstvu, posebno za pripremu salata, namaza ili juha. Listovi se najčešće koriste u obliku soka ili salate, a lukovice jedu svježe. U takvom obliku zadržava najviše ljekovitog djelovanja. Budući da raste početkom proljeća, odličan je za proljetno čišćenje, detoksikaciju, organizma. Pokazuje antibakterijsko, antivirusno i antiparazitsko djelovanje, a posebno se preporučuje konzumirati zbog bogatstva vitaminom C. Ipak, stručnjaci koriste svaku priliku kako bi naglasili: berete li medvjeđi luk, budite oprezni!

Botaničke karakteristike medvjeđeg luka

U narodu, medvjeđi je luk poznat pod nazivom srijemuš ili divlji luk.
Trajna je zeljasta biljka iz porodice lukova (Alliaceae). Raste na vlažnim i sjenovitim mjestima šumskih područja do visine između 20 i 40 centimetara. Prepoznaje se po dva eliptična, duguljasta i šiljasta lista tamno zelene boje koji se pri dnu postupno sužavaju u dugačku peteljku. Počinju rasti u rano proljeće, iz tanke, bijele lukovice koja se sakriva pod zemljom. Stabljika je uspravna, uglasta, bez listova. Nosi mnogobrojne bijele cvjetove zvjezdastog oblika skupljene u plosnati paštitasti cvat. Plod je tobolac koji sadrži nekoliko crnih sjemenki.

Listovi i cvjetovi medvjeđeg luka mogu biti čimbenici prepoznavanja, ali i zamjenjivanja s drugim biljkama, među kojima su neke i otrovne.

Medvjeđi luk možete zamijeniti s drugim biljkama

Ne poznajete li dobro botaničke karakteristike medvjeđeg luka, možete ga vrlo lako zamijeniti s drugim sličnim biljkama koje imaju toksično djelovanje. Najčešća zamjena događa se s biljkama mrazovac (Colchicum autumnale), đurđicom (Convallaria majalis) i bijelom čemerikom (Veratrum album).

Mrazovac sadrži otrovni alkaloid kolhicin. Trovanje se odvija se u nekoliko faza:

  • 2 do 12 sati nakon trovanja osobe počinju osjećati prve simptome trovanja: povraćaju, pate od bolova u trbuhu i teškog proljeva s moguće krvavom stolicom
  • 24 do 72 sata nakon trovanja dolazi do oštećenja jetre, gušterače, bubrega, pluća i srca
  • 4 do 5 dana nakon otrovanja, kod osoba koje prežive dolazi do smanjenja broja bijelih krvnih stanica i krvnih pločica što povećava rizik od infekcije i krvarenja
  • 2 do 3 tjedna nakon trovanja dolazi do gubitka kose

Do zamjene s đurđicom dolazi zbog sličnosti u listovima. Đurđica sadrži glikozide koji u velikoj količini mogu uzrokovati zastoj srca.

Listovi i cvjetovi bijele čemerike koji nalikuju medvjeđem luku su također izrazito opasni. Sadrže otrovne alkaloide koji uzrokuju proljev, povraćanje, jaki podražaj na kihanje, kljenut živčanih osjetila i disanja te oštećenje srca zbog kojih nastupa smrt.

Slušajte savjete stručnjaka

Zbog toga, opuštate li se u pustolovine branja ove proljetne ljekovite biljke, naučite ju razlikovati i poslušajte savjete stručnjaka o vremenu branja.
Pogreške se najčešće događaju kada se listovi beru prije nego što su cvjetovi procvali. To je vrlo opasno i krivo jer se upravo prema cvjetovima ove biljke mogu vrlo dobro razlikovati. Medvjeđi luk koji cvate od travnja do lipnja ima karakteristične bijele zvjezdaste cvjetiće. Mrazovac ima karakterističan ljubičasti cvijet koji sliči cvijetu šafrana, a cvate u jesen. Đurđica ima lijepe, bijele, zvonolike cvjetove i cvate u svibnju. Još jedna bitna značajka koja može pomoći u razlikovanju je miris. Nijedna biljka koja nalikuje medvjeđem luku ne miriši na luk.

Kod svake sumnje na trovanje otrovnim biljkama preporučujemo što brži liječnički pregled. Pri tome je vrlo korisno kod liječnika ponijeti i primjerak konzumirane biljke ili barem njezine dijelove kako bi se što brže i lakše poduzele odgovarajuće mjere pomoći.

Literatura:
1. Pavlović DR et al. 2017. Influence of different wild-garlic (Allium ursinum) extracts on the gastrointestinal system: spasmolytic, antimicrobial and antioxidant properties. J Pharm Pharmacol. 69(9):1208-1218.
2. Bajramović-Omeragić L. i sur. 2015. Nenamjerno otrovanje biljkom mrazovcem (Colchicum autumnale): prilaz dvojice bolesnika. Liječnički vjesnik, 137( 9-10): 288–291.

Foto: Pexels, Pixabay


Newsletter