Atrijska fibrilacija je najčešći oblik aritmije u općoj populaciji. Proučava se kao kronična progresivna bolest obilježena izrazito brzim i nepravilnim atrijskim ritmom. Pod time se podrazumijeva nepravilan ritam srčane pretklijetke frekvencije od 400 do 600 otkucaja u minuti. Atrijska fibrilacija se može javiti u svakoj životnoj dobi, ali se rizik povećava s porastom godinama. Češće zahvaća muškarce.
Uzrok bolesti
Najčešći faktori rizika su pretjerano uživanje alkohola, hipertenzija (visoki krvni tlak), koronarna bolest srca, zatajenje srca, prethodne operacije srca, bolest štitnjače i šećerna bolest.
Simptomi
- Klinička slika atrijske fibrilacije je raznolika, od asimptomatske prezentacije do blagih ili vrlo ozbiljnih simptoma.
- Fibrilacija atrija je praćena nedefiniranim osjećajem nelagode u prsima, osjećajem nepravilnog rada srca, tzv. palpitacijama, osjećajem nedostatka zraka, omaglicama i gubitkom svijesti.
- Prisutni su simptomi zatajenja srca ili akutnog moždanog udara. Često nastaju atrijski trombi (ugrušci) koji povećavaju rizik od embolijskog moždanog udara.
- Atrijska fibrilacija se dijeli u nekoliko oblika: paroksizmalnu, perzistentnu i permanentnu. Dok paroksizmalni oblik fibrilacije obično prestaje sam od sebe unutar 48 sati, perzistentna atrijska fibrilacija traje dulje od sedam dana. Permanentna atrijska fibrilacija je trajni poremećaj za koji se obično ne provode medicinske intervencije kontrole srčanog ritma.
Dijagnoza
Dijagnoza se temelji na prisutnim simptomima, a potvrđuje se elektrokardiografijom (EKG). Atrijski trombi se otkrivaju transezofagijskom ehokardiografijom.
Prognoza bolesti
Fibrilacija atrija je nepredvidiva bolest koja može značajno narušiti kvalitetu života. Svi bolesnici s fibrilacijom atrija imaju povišen rizik za razvoj moždanog udara koji uz ostale komplikacije može utjecati na skraćenje života. Također, povišen je rizik i od smrti bilo kojeg uzroka.
Liječenje
Liječenje ovakvih bolesnika se najčešće provodi u bolnici. Prvi korak u liječenju fibrilacije je usmjeren na usporavanje frekvencije ventrikula (klijetki) kako bi se poboljšala sposobnost srca za adekvatno istiskivanje krvi. Terapija obuhvaća antitrombotike, antikoagulantne lijekove i antiaritmike. U nekim je slučajevima potrebno učiniti ugradnju elektrostimulatora i ablaciju AV-čvora.
Foto: Pexels
