Atopijski dermatitis je kronična, recidivirajuća upalna bolest kože koja može nastati u svim dobnim skupinama, ali najčešće nastaje u dojenčadi i dječjoj dobi. Glavno obilježje ove bolesti je atopija koja predstavlja nasljednu sklonost preosjetljivosti na različite okolišne i nutritivne alergene uz nalaz povišenih vrijednosti IgE protutijela. Iritansi kao što su onečišćenje okoliša, povećana izloženost kućnoj prašini, konzervansi u hrani, smanjenje duljine dojenja, psihološki stres i drugi imaju značajnu ulogu u nastanku bolesti i pogoršanju simptoma bolesti. Najuobičajeniji simptomi su suha koža, svrbež, kraste i osip na obrazima, rukama i nogama. Tijekom zimskih mjeseci, zbog sezone grijanja, koža gubi vlagu zbog čega se simptomi atopijskog dermatitisa često pogoršavaju.
Klinička slika
Simptomi se bitno razlikuju u dojenčadi, starije djece i odraslih osoba. U dojenačkoj dobi vidljiva je eritematozna koža s papulama i vezikulama te simetrični, suhi, eritematozni, ljuskavi plakovi s plosnatim papulama na licu. Promjene se mogu proširiti na vlasište, gornji dio trupa, vanjske strane gornjih i donjih udova te šake i stopala. U kasnijem djetinjstvu i adolescenciji prevladavaju kronične promjene u pregibima velikih zglobova, na koži oko očiju, kapaka, obrva, trepavica te na šakama i stopalima gdje se često vide pustule. Svrbež i suha koža s gubitkom vode glavni su klinički znakovi atopijskog dermatitisa. Suha koža omogućuje prodor alergena, iritansa i patogenih mikroorganizama i nastanak upale. Svrbež je posebno neugodan simptom za dijete jer ometa spavanje, izaziva grebanje i oštećenje kože čime se potiče nastanak infekcije i daljnja propagacija upale. Početak sezone grijanja i posljedični pad vlage u zraku, suhi zrak, toplina i odjeća dodatno iritiraju kožu i pogoršavaju simptome bolesti.
Posvetite se njezi kože
U koži osobe s atopijskim dermatitisom nedostaje ceramida i sfingolipida čija je uloga dijelom antimikrobna jer onemogućuju ulazak mikroorganizama u kožu. Suhoća i iritacija kože nastaju zbog manjka masnih kiselina u površinskim slojevima kože, posebno manjka omega-6 masnih kiselina što rezultira pojačanim gubitkom vode iz kože. Koža postaje dehidrirana, suha i propusna za vanjske alergene, koji podržavaju upalnu reakciju i iritaciju. Stoga je liječenje atopijskog dermatitisa potrebno usmjeriti na njegu i hidrataciju kože, smanjenje simptoma, sprječavanje recidiva i modificiranje tijeka bolesti. Liječenje mora obuhvatiti temeljne mjere prevencije i uklanjanje čimbenika koji su uzročnici pogoršanja bolesti. Bitna je svakodnevna odgovarajuća njega kože. Ona uključuje tuširanje djeteta mlakom vodom ili uljne kupke u toploj vodi (ne u vrućoj vodi) i nanošenje ovlaživača za njegu kože po cijeloj koži. U suprotnom, kupanje može dovesti do isušivanja kože, a ne do poželjne hidratacije. U njezi kože se preporučuju neutralni pripravci i izbjegavanje nadražujuće kozmetike koja dodatno isušuje kožu. Odaberite kreme obogaćene polifenolima koji imaju specifičnu protuupalnu aktivnost, omega-6 masnim kiselinama koje smanjuju suhoću kože nadomještavanjem manjka lipida u površinskim slojevima te vitaminom B3 koji pomaže u sintezi ceramida u koži te obnavlja i jača prirodnu barijeru kože.
Ovlaživači zraka
Kako bi se spriječilo pogoršanje simptoma, a pogotovo neugodan svrbež, vrlo je važno zadržavati hladnu, stabilnu temperaturu i stalan stupanj vlage u prostoriji u kojima dijete boravi. Kako bi koža bila dovoljno hidrirana, potrebno je više od 30% vlage u zraku. Stoga se preporučuje ovlažiti zrak u prostorijama u kojim boravimo primjenom ovlaživača zraka ili postavljanjem vlažnih ručnika preko radijatora. Izbjegavajte djetetov boravak u zadimljenim prostorijama, izbjegavajte izloženost kućnoj prašini, perju i dlakama životinja. Redovito prozračujte djetetovu sobu, izbjegavajte plišane igračke i tepihe koji su puni prašine. Stručnjaci savjetuju da djeca tijekom sezone grijanja ne budu previše odjevena jer to može dovesti do pretjeranog znojenja, posljedičnog svrbeža, ekcema i dodatnih infekcija. Oblačite ih u prirodne materijale koji dišu, poput pamuka i svile, a izbjegavajte vunu i sintetičku odjeću. Kako bi spriječili pogoršanje bolesti pokušajte maksimalno spriječiti grebanje ili trljanje kože i uklonite čimbenike rizika.
