fbpx

Astma plan za kontrolu bolesti

Obiteljska medicina, Zdrav život

Život s bronhalnom astmom nije nimalo lagan. Zbog novonastalog kroničnog upalnog stanja, sužavanja dišnih putova, pojačane mukozne sekrecije, edema sluznice dišnih puteva i posljedične opstrukcije protoka zraka, oboljela osoba ima niz poteškoća. Bori se s nadražajnim kašljem, otežanim disanjem, stezanjem i “zviždanjem” u prsima, a ponekad i gušenjem? Preuzmite astma plan za kontrolu bolesti.

Život s bronhalnom astmom nije nimalo lagan. Zbog novonastalog kroničnog upalnog stanja, sužavanja dišnih putova, pojačane mukozne sekrecije, edema sluznice dišnih puteva i posljedične opstrukcije protoka zraka, oboljela osoba ima niz poteškoća. Bori se s nadražajnim kašljem, otežanim disanjem, stezanjem i “zviždanjem” u prsima, a ponekad i gušenjem? Preuzmite astma plan za kontrolu bolesti.

Jeste li znali da je astma zajedno sa šećernom bolesti, srčano-žilnim i moždano-žilnim bolestima jedna od četiri najčešćih kroničnih bolesti u odraslih diljem svijeta? Pogledamo li statističke rezultate, možemo postaviti pitanje: “Zašto posljednjih godina raste broj oboljelih od bronhalne astme?” Možemo li to pripisati boljim dijagnostičkim metodama? Boljoj dostupnosti medicinske skrbi ili patološkim uvjetima u kojima živimo? Koji god razlog bio, oboljeli od ove kronične respiratorne bolesti moraju promijeniti način života. To je jedini način kontrole bolesti. 

Uloga liječnika u kontroli astme

Simptomi astme nastaju nakon izlaganja određenim faktorima: hladnom zraku, virusnim infekcijama, zagađenju zraka, klimatskim promjenama i visokoj koncentraciji raznih alergena poput peludi stabala, trava, korova, dlaka kućnih ljubimaca i grinja iz kućne prašine. Astmatični napad mogu uzrokovati i unutarnji čimbenici poput stresa ili tjelesnog napora. Zbog toga je osim samog liječenja vrlo bitna samokontrola bolesti, a u tome veliku ulogu imaju liječnici sa svojom edukacijom.  

Stručnom edukacijom bolesna osoba postaje sposobna prepoznati svoju bolest i faktore koji ju uzrokuju, uči uzimati lijekove na pravilan način jer je terapija takvih bolesnika specifična te pravodobno prepoznati i procijeniti težinu napada. Ono što je također vrlo bitno, edukacija osposobljava bolesnika za provođenje mjera samopomoći i samokontrole kako bi što lakše prebrodio bolest i osigurao koliko je moguće kvalitetan život. 

Mjere samokontrole uključuju: 

  • Vođenje dnevnika s kontinuiranim praćenjem i bilježenjem simptoma i točnom evidencijom upotrebe lijekova
  • Izbjegavanje faktora koji provociraju napad: uklanjanje tapeciranog namještaja, tepiha i zavjesa, redovito pranje posteljine i plišanih igračaka na temperaturi višoj od 55°C i sušenje u sušilici da bi se odstranio što veći broj grinja; sprječavanje dijeljenja zajedničkog prostora s kućnim ljubimcima; prestanak pušenja i izbjegavanje javnih mjesta gdje se puši 
astma plan
  • Praćenje biometeorološke prognoze i ponašanje u skladu s preporukama: praćenje cvjetanja pojedinih biljaka uz pomoć polenskih kalendara, prilagođavanje boravka u prirodi vremenu kada je najmanja koncentracija peludi u zraku, najbolje ujutro i kasno navečer, provjetravanje prostorija također prilagoditi koncentraciji alergena
  • Prilagođavanje sportskih aktivnosti individualnim sposobnostima: izbjegavanje sportske aktivnosti koje traže trajno naprezanje tijela i odabir one s kraćim izlaganjem naporu odnosno koje ne pogoršavaju simptome
  • Provođenje vježbi dubokog disanja: najjednostavniji način je disati pojačano s dubokim i sporim udisajima i izdisajima jer se time jačaju mišići prsnog koša i uvećava se unos kisika
  • Cijepljenje protiv gripe
  • Pravilno uzimanje terapije: redovito i pravilno uzimanje inhalacijskih lijekova u obliku otopine putem inhalatora ili u obliku spreja pomoću komoricete, povećanje opreza kod uzimanja drugih lijekova, posebno acetilsalicilne kiseline, nesteroidnih antireumatika i β blokatora
  • Redovito mjerenje maksimalnog ekspiratornog protoka odnosno protoka zraka u izdisaju: mjerenje se provodi specijalnim mjeračem PEF-a (peak flow metar) i uspoređuje s očekivanim, jasno definiranim vrijednostima za pojedinu osobu prema njezinoj dobi, spolu i tjelesnoj visini

Kada smo ispunili astma plan? 

Plan ste ispunili tek nakon postizanja potpune kontrole bolesti koja podrazumijeva postizanje stanja bez simptoma i bez potrebe za uzimanjem lijekova za lakše disanje ili hitnom intervencijom, održavanje plućne funkcije i normalne razine dnevnih aktivnosti. 

Stručnjaci pod “dobro kontroliranom astmom” smatraju astmu karakteriziranu pojavom dnevnih simptoma ne više od dva puta tjedno i noćnih simptoma ne više od dva puta mjesečno! 

Kako biste to postigli, potrebno je pridržavati se svih mjera samokontrole – od izbjegavanja kontakta s uzročnim faktorom, redovitog i pravilnog uzimanja terapije, redovitog kontroliranja plućne funkcije do obavljanja liječničkih kontrola. Zar je to toliko teško? 

Literatura:
1. Ivković-Jureković I. 2006. Astma – epidemiologija, čimbenici rizika i patofiziologija. Paediatria Croatica, 50(4): 0-0.
2. Fehir Šola K. 2013. Uloga ljekarnika u liječenju astme. Hrvatska ljekarnička komora.
3. Plavec D,Turkalj M, Erceg D. 2011. Procjena alergijskog statusa u bolesnika s alergijskim bolestima dišnog sustava. Medicus, 20(2): 151-156.

Foto: Pexels


Newsletter