fbpx

Aspergerov sindrom

Abeceda bolesti

Aspergerov sindrom je jedan od poremećaja autističnog spektra. Karakteriziran je poteškoćama u društvenoj interakciji te ograničenim stereotipnim interesima i aktivnostima.

Aspergerov sindrom je jedan od poremećaja autističnog spektra. Karakteriziran je poteškoćama u društvenoj interakciji, poteškoćama u komunikaciji te ograničenim stereotipnim interesima i aktivnostima. Za razliku od ostalih poremećaja ovog spektra, Aspergerov sindrom nema zastoja u jezičnom i kognitivnom razvoju.

Uzrok bolesti

Točan uzrok još uvijek nije poznat. Smatra se da postoji genetska osnova za njegov nastanak.

Simptomi

  • Oboljele se osobe zbog društvene izoliranosti često smatraju čudnima i ekscentričnima. Poteškoće u socijalnoj komunikaciji najviše dolaze do izražaja kako dijete sazrijeva.
  • Ograničeni interesi su uglavnom usmjereni na prikupljanje faktografskog znanja o područjima poput matematike, povijesti, geografije ili nekog segmenta iz svakodnevnog života. Tako raspolažu s mnoštvom informacija o određenoj temi, no pritom ne razumiju kontekst onog što ih zaokuplja. Dodatno, javljaju se poteškoće u razdvajanju važnih informacija od onih nevažnih.
  • Bolest se prepoznaje po atipičnim senzornim odgovorima (jaka osjetljivost na zvukove, mirise ili materijal odjeće), ponavljanim i ograničenim obrascima ponašanja, zanimanja i aktivnosti, izrazito konkretnom upotrebom govora te poteškoćama u razumijevanju šala i ironije.
  • U društvenoj interakciji nedostaje empatije, javljaju se teškoće u razvijanju prijateljstva, no ove osobe nisu povučene u društvu. Značajna je i motorička nespretnost.

Dijagnoza

Dijagnoza se utvrđuje na temelju kliničke procjene s Revidiranim dijagnostičkim intervjuom za autizam (intervju s roditeljima) i Dijagnostičkim grafikonom promatranja za autizam (razgovor i intervju s djecom temeljen na igri). Dijagnoza se postavlja između četvrte i jedanaeste godine života.

Prognoza Aspergerovog sindroma

Aspergerov sindrom je još uvijek u intenzivnoj fazi istraživanja. Smatra se da ovaj poremećaj ne mora smanjiti dužinu trajanja života. Brojni talenti (odlično pamćenje detalja, odlično razumijevanje matematike, znanosti ili računalnog programiranja, talent u crtanju, fotografiji ili glumi i sl.) koje posjeduju ove osobe održavaju kvalitetu njihovog života.

Liječenje

Liječenje je usmjereno na ključne simptome poremećaja. Uključuje kognitivno-bihevioralnu terapiju, radnu ili fizikalnu terapiju te govornu terapiju. Prisutnost kliničke depresije i poremećaj tjeskobe zahtijevaju medikamentnu terapiju.

Foto: Pexels


Newsletter