fbpx

Aritmija – poremećaj rada srca uklanja se prirodnim putem

Zdravoteka

Neugodan osjećaj poremećaja rada srca može se ukloniti ljekovitim biljkama jer mnoge biljke uzrokuju širenje krvnih žila potičući rad srčanog mišića.

Aritmija je svaki poremećaj normalnog ritma srca odnosno svako nepravilno kucanje srca. Dvije su glavne skupine srčanih aritmija: tahikardija ili ubrzano kucanje srca s više od 100 otkucaja u minuti i bradikardija ili usporeno kucanje srca s manje od 60 otkucaja u minuti. Tahikardija je praćena palpitacijama („preskakivanjem“ otkucaja srca), slabošću, vrtoglavicom, nesvjesticom, znojenjem i otežanim disanjem. U slučaju bradikardije javlja se umor, otežano disanje, vrtoglavica ili gubitak svijesti.

Pomoć iz prirode za aritmiju

Bijeli glog (Crataegus monogynaje zbog procijanida i flavonoida izrazito ljekovita biljka za kardiovaskularni sustav. Uzrokuje širenje krvnih žila i potiče rad srčanog mišića čime ublažava aritmiju. Pojačava snagu kontrakcije srca, poboljšava provodljivost impulsa, smanjuje broj otkucaja srca i ublažava lupanje srca. Uz to jača srčani mišić, poboljšava protok krvi kroz srce, smanjuje potrebe srca za kisikom i poboljšava cirkulaciju srca, mozga i nogu.

Lazarkinja (Galium odoratum) regulira nepravilan rad srca, štiti krvne žile, poboljšava cirkulaciju, djeluje na čišćenje krvi, a korisna je i kod problema s venama.

Ljekoviti odoljen (Valeriana officinalis) se koristi kao prirodan sedativ i antidepresiv koji ublažava psihičku iscrpljenost, tjeskobu, histeriju i nesanicu. Pomaže kod stresa, velike napetosti i zabrinutosti. Svojim umirujućim djelovanjem regulira srčani ritam i ublažava lupanje srca. Čaj od korijena odoljena se ne smije uzimati predugo, najduže 2 do 3 tjedna.

Iz istraživačkog kuta

Prema istraživanjima, aritmiji i posljedičnoj iznenadnoj smrti skloni su i sportaši. Prelazi li intenzivno tjelesno vježbanje granice našeg tijela, fizička aktivnost može biti pogubna, posebno kod osoba s neotkrivenom bolesti srca. Srčana aritmija ne mora uvijek biti posljedica sportskog napora, već bolesti koja nije dijagnosticirana na vrijeme. Najčešći uzrok iznenadne smrti mlađih sportaša su različite kongenitalne kardiovaskularne bolesti (hipertrofijska kardiomiopatija, aritmogena displazija desnog ventrikula, anomalije koronarnih arterija). Kod tjelesno aktivnih sportaša starijih od 35 godina, uzrok iznenadne smrti su uglavnom aterosklerotične promjene koronarnih arterija i njihove komplikacije (infarkt miokarda, fibrilacija ventrikula, srčani arest).

Literatura:
1. Link MS, Estes NA. 2010. Athletes and arrhythmias. J Cardiovasc Electrophysiol. (10):1184-9.


Newsletter