Anksiozni poremećaji

Abeceda bolesti

Anksioznost je poremećaj kojeg prati konstantna zabrinutost, iščekivanje i osjećaj straha. Zahtijeva specifično liječenje.

Anksiozni poremećaji su skupina poremećaja koje prati osnovni simptom, anksioznost. Anksioznost, tjeskoba ili strepnja je neodređeni strah da će se nešto neugodno i opasno dogoditi, ali bez jasne vizije o tome što će se dogoditi. Ovaj poremećaj pojavljuje se u oko 5 % osoba, a češće je prisutan kod žena. U anksiozne poremećaje ubrajamo generalizirani anksiozni poremećaj, fobični, panični i opsesivno-kompulzivni poremećaj te akutni i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).

Uzrok bolesti

Na pojavu bolesti utječu biološki i psihološki čimbenici. Najčešće je to genetsko naslijeđe unutar obitelji ili intrapsihički konflikt koji izaziva anksioznost.

Simptomi

  • Sve oblike poremećaja prati konstantna zabrinutost, iščekivanje i osjećaj straha. Osoba brine što će biti na poslu ili kod kuće, hoće li je tko napasti, hoće li se suprug vratiti s putovanja, hoće li doživjeti nesreću i slično.
  • Ovisno o vrsti poremećaja, bolest može biti praćena fobijom, paničnim napadajem, opsesijama (prisilne misli) i kompulzijama (prisilne radnje).
  • Psihičke simptome prati glavobolja, nemir, napetost mišića, napetost i pritisak u rukama i ramenima, pojačano znojenje, ubrzano lupanje srca, smanjena koncentracija, problemi sa spavanjem, česti proljevi i mokrenje.

Dijagnoza

Dijagnoza se temelji na anamnezi i fizikalnom pregledu. Ovisi o specifičnom anksioznom poremećaju.

Prognoza bolesti

Prognoza ovisi o izraženosti i dostupnosti odgovarajućeg liječenja. Uz rano i pravilno liječenje osoba može naučiti savladati anksioznost.

Liječenje

U liječenju se koristi terapija anksioliticima, antidepresivima i beta-blokatorima. Od psihoterapijskih tehnika koriste se tehnike relaksacije. Anksiozni poremećaj u djetinjstvu  ili blagi oblici bolesti liječe se bihevioralnom psihoterapijom.