Anksiozni poremećaji su skupina poremećaja koje prati osnovni simptom, anksioznost. Anksioznost, tjeskoba ili strepnja je neodređeni strah i zabrinutost da će se nešto neugodno i opasno dogoditi, ali bez jasne vizije o tome što će se dogoditi. Ovaj poremećaj se pojavljuje u oko 5 % osoba, a češće je prisutan kod žena.
U anksiozne poremećaje ubrajamo generalizirani anksiozni poremećaj, fobični (agorafobija, socijalna fobija…), panični i opsesivno-kompulzivni poremećaj te akutni i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Anksioznost često prati i depresivni poremećaj s kojim dijeli zajedničke simptome poput umora, smetnje koncentracije i poremećaja spavanja.
Uzrok bolesti
Na pojavu bolesti utječu biološki i psihološki čimbenici. Najčešće je to genetsko naslijeđe unutar obitelji ili intrapsihički konflikt koji izaziva anksioznost.
Simptomi
- Sve oblike anksioznih poremećaja prati konstantna zabrinutost, iščekivanje i osjećaj straha. Osoba brine što će biti na poslu ili kod kuće, hoće li je tko napasti, hoće li se suprug vratiti s putovanja, hoće li doživjeti nesreću i slično.
- Ovisno o vrsti anksioznog poremećaja, bolest može biti praćena fobijom, paničnim napadajem, opsesijama (prisilne misli) i kompulzijama (prisilne radnje).
- Anksioznost je kod generaliziranog anksioznog poremećaja generalizirana i stalno prisutna.
- Psihičke simptome prati glavobolja, nemir, napetost mišića, napetost i pritisak u rukama i ramenima, pojačano znojenje, ubrzano lupanje srca, smanjena koncentracija, problemi sa spavanjem, česti proljevi i mokrenje.
Anksioznost je moguća i u dječjoj te adolescentskoj dobi. Tada je praćena tjelesnim simptomima bez prisutnosti tjelesne bolesti, primjerice glavoboljom, mučninom, bolovima u trbuhu ili mišićima, grloboljom…
Dijagnoza
Dijagnoza se temelji na anamnezi i fizikalnom pregledu. Ovisi o specifičnom anksioznom poremećaju.
Prognoza bolesti
Prognoza ovisi o izraženosti i dostupnosti odgovarajućeg liječenja. Uz rano i pravilno liječenje osoba može naučiti savladati anksioznost.
Liječenje
U liječenju se koristi terapija anksioliticima, antidepresivima i beta-blokatorima. Od psihoterapijskih tehnika, koriste se tehnike relaksacije. Anksiozni poremećaj u djetinjstvu ili blagi oblici bolesti liječe se bihevioralnom psihoterapijom.
