fbpx

Angiografija: Pretraga koja otkriva, prati i liječi

Obiteljska medicina

Ranom dijagnozom te brzim i učinkovitim liječenjem se može spriječiti značajan dio obolijevanja i smrti od kardiovaskularnih bolesti. Upravo se zbog toga preporučuje izvođenje specifične pretrage kojom se promatraju krvne žile te otkrivaju, prate ili liječe njihove patološke promjene. Takva se pretraga naziva angiografija.

Kardiovaskularne bolesti su opasne, nepredvidljive i još su uvijek vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Vjerujemo li procjenama, od kardiovaskularnih bolesti će do 2030. godine umirati 23,6 milijuna ljudi godišnje. Ovaj zastrašujući podatak ublažava činjenica da se značajan dio obolijevanja i smrti može spriječiti. Kako? Ranom dijagnozom te brzim i učinkovitim liječenjem. Upravo se zbog toga preporučuje izvođenje specifične pretrage kojom se, uvodeći dugi, uski kateter u arteriju ruke, bedra ili prepone, promatraju krvne žile te otkrivaju, prate ili liječe njihove patološke promjene. Takva se pretraga naziva angiografija. O kakvoj se pretrazi radi? Koje su indikacije za njezino izvođenje i nosi li rizik od komplikacija?

Indikacije

Da bi se angiografija uspješno provela nije dovoljan samo kateter. Potrebni su i kontrastno sredstvo te rengensko zračenje koji čine krvne žile vidljivima i omogućuju njihovo promatranje na rengenskoj snimci. Dakle, angiografija je radiološka dijagnostička pretraga krvnih žila, a koristi se zbog više razloga. Pomaže u otkrivanju nepravilnosti krvnih žila poput začepljenih ili suženih arterija, krvnih plakova ili krvnih ugrušaka. Pomaže u dijagnosticiranju i praćenju mnogih kardiovaskularnih bolesti uključujući aterosklerozu, vaskularnu stenozu, aneurizme i kongenitalne anomalije krvnih žila. Jedna od indikacija angiografije je i iznenadna bol u grudima, posebno kod osoba koje su preživjele zatajenje srca, srčani ili moždani udar. Osim kao dijagnostička pretraga, angiografija je uspjela dobiti važno mjesto i u terapijskom procesu kardiovaskularnih bolesti.

Angiografija danas

Angiografija je odlična dijagnostička pretraga jer liječniku daje uvid u stanje krvnih žila u bilo kojem dijelu tijela: rukama, nogama, zdjelici, trbuhu, prsnom košu, srcu, vratu ili leđima. Njezina je najveća prednost što istovremeno može odraditi i dijagnostički i terapijski program.

za amniocentezu

Metode angiografije su posljednjih nekoliko godina znatno napredovale pa su tako danas dostupne angiografija s kompjuteriziranom tomografijom (CT) i magnetskom rezonancom (MR). Takve pretrage traju puno kraće, a snimka krvnih žila je daleko kvalitetnija.

CT angiografija odnosno MSCT (višeslojna CT) angiografija koristi CT uređaj i ionizirajuće rengensko zračenje, a rezultat snimanja je visoko kvalitetan prikaz krvnih žila u svim dijelovima tijela. Posebni računalni programi omogućuju obrađivanje slikovnog materijala nakon snimanja u različitim ravninama i projekcijama. CT angiografija se najčešće koristi za isključenje koronarne bolesti u simptomatskih bolesnika s umjerenim rizikom za koronarnu bolest, za isključivanje sumnje na plućnu emboliju, za praćenje tromboze vena zdjelice i nogu te za isključivanje stenoze bubrežnih arterija.

MR angiografija pak koristi magnetno polje i radiofrekventne valove, a kompjuterska obrada podataka omogućuje detaljnu sliku krvnih žila različitih dijelova tijela. Vaskularne segmente koje može promatrati su vrlo slični CT angiografiji. Uspoređujemo li ove dvije vrste angiografije, možemo zaključiti da MR angiografija ima nekoliko prednosti. Za snimanje ne koristi ionizirajuće zračenje, a alergijske reakcije na kontrastna sredstva su znatno rjeđe nego na kontrastna sredstava koja se koriste kod CT angiografije. S druge strane, CT angiografija zbog korištenja ionizirajućeg rendgenskog zračenja ima ograničenu primjenu u djece, trudnica i osoba mlađe životne dobi.

Postoji li rizik od komplikacija?

Angiografija je invazivna pretraga pa za sobom vuče određeni rizik od komplikacija. Rizik se najčešće povezuje s uvođenjem katetera kada može doći do alergijske reakcije na lokalni anestetik ili kontrastno sredstvo, do
krvarenja ili boli na mjestu umetanja katetera, ozljede ili oštećenja krvnih žila, hematoma, oteklina ekstremiteta, nastanka krvnih ugrušaka i razvoja infekcije. Najveći rizik imaju starije osobe koje već boluju od određenih bolesti poput šećerne bolesti ili kronične bolesti bubrega. U rijetkim slučajevima angiografija može završiti akutnim zatajenjem bubrega, nepravilnim srčanim radom te srčanim ili moždanim udarom. Na sreću, rizik od takvih komplikacija je vrlo mali.

Pročitajte i ovo:

Kad srce zaboli

Preveli smo kardiološki rječnik stručnih pojmova

Liječenje angine pektoris

Upoznajte granu moderne medicine koja vraća život

Literatura:
1. Tavakol M, Ashraf S, Brener SJ. 2012. Risks and Complications of Coronary Angiography: A Comprehensive Review. Glob J Health Sci. 4(1): 65–93.
2. Frančula-Zaninović S. 2015. Smanjenje kardiovaskularne smrtnosti i pobola – što još učiniti? Cardiologia Croatica. 10(7-8): 190-193.

Foto: Pexels, Pixabay


Newsletter