fbpx

Alergije na hranu

Obiteljska medicina

Prepoznavanje alergije na hranu se temelji na vidljivim simptomima, no ponekad to ipak može biti vrlo teško. Najbolje je potražiti pomoć liječnika.

Alergija na hranu ili nutritivna alergija je imunološki posredovana preosjetljivost na alergene iz hrane nastala zbog poremećenog imunološkog odgovora u sluznici probavnog trakta. Glavni krivac su najčešće proteini, a rjeđe genetski modificirana hrana te dodaci prehrani –  aditivi, boje i konzervansi. U 90% alergijskih reakcija uzrok je jedna od sljedećih osam namirnica: mlijeko, jaje, riba, školjke, soja, kikiriki, jezgričavo voće i gluten iz žitarica kao što su pšenica, raž i ječam. Alergija na kravlje mlijeko, soju, gluten i jaja je najčešće prolazna, posebno ako se pojavila u dojenačkoj dobi dok hrana poput ribe, školjaka, kikirikija i jezgričavog voća uzrokuje dugotrajnu, a često i doživotnu alergiju.

Prepoznavanje alergije na hranu se temelji na vidljivim simptomima, no ponekad to ipak može biti vrlo teško. Naime, nutritivna alergija ima kliničku sliku vrlo sličnu intoleranciji na hranu. Može se manifestirati širokim spektrom simptoma i poremećaja: kožnim (svrbež, edem, urtikarija, dermatitis), respiratornim (rinitis, bronhalna astma, hipotenzija, bronhospazam), gastrointestinalnim (mučnina, povraćanje, proljev, bol u trbuhu) ili u najtežem slučaju anafilaktičkim šokom. Trajanje i težina samih simptoma ovisi o histaminu i ostalim medijatorima alergijske reakcije oslobođenima iz mastocita.

Kako razlikovati nutritivnu alergiju od intolerancije na hranu?

Nutritivna alergija i intolerancija na hranu pogađaju samo određen broj „osjetljive” populacije. Ipak, intolerancija na hranu nije oblik alergije iako unos hrane izaziva nepoželjne alergijske simptome. Intolerancija na hranu se očituje kao nepoželjna reakcija organizma na unos određene hrane ili sastojaka hrane, posebno prilikom unosa većih količina tih tvari. Dok su alergije na hranu prvenstveno rezultat imunološke reakcije nastale nakon konzumiranja određene vrste hrane, kod intolerancije na hranu nepoželjna reakcija nije izazvana reakcijom imunološkog sustava i općenito nije intenziteta koji bi mogao ugroziti život. Pošto imunološki sustav nije aktiviran posrednicima nastalim interakcijom antigena i protutijela, često govorimo o obliku nealergijske ili pseudoalergijske reakcije. Intolerancija na hranu nastaje zbog enzimskog deficita. Najpoznatiji oblik – intolerancija na laktozu nastaje zbog deficita enzima laktaze. Među ostalim oblicima intolerancije na hranu je intolerancija na konzervanse i aditive, intolerancija na histamin (procesirana hrana) i salicilate (ekstrakt kvasca, med, bademi, šljive, breskve, marelice, bobičasto voće, naranče, lubenice i jabuke).

Pročitajte i: Što je alergijska reakcija?

Može li hrana dovesti do anafilaktičke reakcije?

Anafilaktička reakcija na hranu predstavlja ozbiljan zdravstveni problem jer je jedna od najčešćih uzroka pojave sistemske anafilaksije i zbog toga jedan od najčešćih razloga traženja hitne medicinske pomoći. Među hranom koja najčešće uzrokuje anafilaktičku reakciju je kravlje mlijeko, zatim orašasti plodovi, riba, plodovi mora, voće i povrće. Anafilaktička reakcija je za život opasna alergijska reakcija koja se mora spriječiti. Najsigurnije rješenje je eliminacijska dijeta odnosno izbacivanje iz prehrane alergičara namirnica koje provociraju alergijsku reakciju, no kod pojave anafilaksije je na prvome mjestu primjena adrenalina.

Edukacija o načinu prehrane, prepoznavanje namirnica s alergenima i rano prepoznavanje simptoma alergije je od neizmjerne važnosti za održavanje zdravlja kao i sprječavanje posljedica alergijske reakcije.

 


Newsletter