fbpx

Alergija na hranu: Preuzmite stvari u svoje ruke

Zdrav život

Većina osoba koje se bore s ovakvim oblikom alergije, svoje zdravstveno stanje ne smatra dovoljno ozbiljnim. Nisu svjesni da se alergija na hranu može razviti izrazito teškom kliničkom slikom, anafilaksijom, za život ugrožavajućim zdravstvenim stanjem. Zbog toga bi se svi oboljeli od alergije na hranu trebali educirati o svojoj bolesti, slušati savjete liječnika i preuzeti stvari u svoje ruke.

Alergija na hranu se može pojaviti u bilo kojem životnom razdoblju, ali najčešće to bude već u djetinjstvu. Tada je često udružena s nekom drugom alergijskom bolesti (npr. atopijskim dermatitisom) ili je alergijska bolest već prisutna kod drugih članova obitelji. Alergija na hranu danas predstavlja značajni javnozdravstveni problem jer narušava kvalitetu života oboljele osobe. Ipak, većina osoba koje se bore s ovakvim oblikom alergije, svoje zdravstveno stanje ne smatra dovoljno ozbiljnim. Nisu svjesni da se alergija na hranu može razviti izrazito teškom kliničkom slikom, anafilaksijom, za život ugrožavajućim zdravstvenim stanjem. Zbog toga bi se svi oboljeli od alergije na hranu trebali educirati o svojoj bolesti, slušati savjete liječnika i preuzeti stvari u svoje ruke. Život bi im tada mogao biti puno kvalitetniji i zdraviji.

O kakvoj se reakciji radi?

Proučavajući složene mehanizme alergije, stručnjaci su otkrili međudjelovanje čimbenika okoliša i nasljeđa. Oni zajedno iniciraju samu alergijsku reakciju, no kako najlakše objasniti alergiju na hranu? Radi se o hipersenzitivnoj imunološkoj reakciji na komponente hrane, najčešće na proteine. Glavni krivci koje organizam krivo prepoznaje su najčešće proteini kravljeg mlijeka, jaja, kikiriki, orašasti plodovi, riba, školjke, brašno i soja. U djece mlađe od tri godine, alergija se može javiti i na proteine kravljeg mlijeka. Zbog toga, zdrava i uravnotežena prehrana žene u trudnoći, a potom i tijekom dojenja ima veliki utjecaj na razvoj imunosnog sustava djeteta. Majčinim mlijekom se prenose probiotičke bakterije i protutijela koja štite dijete od raznih infekcija, ali i alergije.

Iako nešto rjeđe, alergija se može javiti i na pojedine sastojke ili dodatke hrani – aditive, boje i konzervanse te na genetski modificiranu hranu.

Kako preuzeti stvari u svoje ruke?

Sumnjate li u određeni oblik alergije, a posebno u alergiju na hranu, i sami možete učiniti mnogo:

1. Obavite dijagnostičke pretrage

Kod svake sumnje na alergijsku reakciju, a posebno kod prisutnosti simptoma alergije, ne čekajte, već posjetite liječnika. On će vas usmjeriti na obavljanje određenih dijagnostičkih pretraga: kožnih testova (prick ili ubodni test, epikutani ili patch test…), in vitro dijagnostičkih testova (određivanje specifičnih IgE-protutijela, eozinofila u stolici ili u krvi…) ili oralnih provokacijskih testova. U dijagnostici alergije na hranu, važno je povezivanje simptoma alergije s unosom određene namirnice kao potencijalnog alergena. To nije nimalo jednostavno s obzirom na to da se simptomi ne moraju javiti odmah nakon unosa hrane. Zbog toga liječnik često savjetuje vođenje dnevnika prehrane.

2. Eliminacijska dijeta

Eliminacijska dijeta je namijenjena osobama kod kojih se pokušava utvrditi uzročnik alergije. Provodi se kroz sedam dana i iz nje se eliminiraju sve namirnice ili kategorije hrane koje su potencijalni alergeni. Nakon sedam dana, uvodi se provokacijska dijeta i to na način da se iz kategorije hrane dodaje jedna po jedna potencijalna namirnica dnevno.

Brat BRAT dieta

3. Ne podcjenjujte propisanu terapiju

Kod pojave simptoma alergije, uzmite odgovarajuću simptomatsku terapiju propisanu od strane liječnika. Najčešće u to lijekovi iz skupine antihistaminika, blokatora mastocita ili kortikosteroida. U slučaju pojave anafilaksije, na prvome mjestu treba biti primjena adrenalina.

4. Kod kupovine i pripreme hrane, budite oprezni

Kod alergije na hranu, ali i pojačane preosjetljivosti na određene namirnice, vrijedi zlatno pravilo: “izbjegavanje takvih namirnica i ne uključivanje u prehranu”. Kako se alergija može javiti i na pojedini sastojak namirnice, potrebno je biti vrlo oprezan. Kod kupovine namirnica, detaljno provjeravajte sastojke svakog proizvoda jer se oni često mogu mijenjati. Steknite naviku čitanja deklaracije na proizvodima i izbjegnite unos tzv. “skrivenih” alergena. Primjerice, ako ste alergični na jaja, izbjegavajte kupovinu svih proizvoda koji sadrže albumin, globulin, ovalbumin, apovitelin, ovovitelin, livetin, ovomucin ili fosvitin.

Kod pripreme hrane, preferirajte namirnice siromašne alergenima: kuhanu govedinu, piletinu, puretinu, rižu, griz na vodi, povrće (krumpir, mrkvu, tikvice, kelj, špinat) i voće (jabuku, krušku i bananu). Ponekad može doći do križne alergijske reakcije između pojedinih nutritivnih alergena ili nutritivnih i inhalatornih alergena kada je potrebno izbjegavati i neke dodatne namirnice. Primjerice, kod utvrđene alergije na pelud breze izbjegavajte lješnjak, kivi, avokado, jabuku, krušku, šljivu, breskvu, mrkvu, kesten, krumpir, marelicu, badem, trešnju. Kod alergije na ambroziju izbjegavajte dinju, lubenicu, krastavce i bananu, a kod alergije na pelud trave, rajčicu i kikiriki.

5. Ojačajte imunitet

Jačanje imuniteta ne zahtijeva složene mjere ponašanja. Posvetite li više pažnje i vremena prehrani, može biti vrlo jednostavno. Stručnjaci savjetuju obogaćivanje hrane vitaminima C, E i B5, uzimanje probiotika poput kefira, probiotičkog jogurta ili kiselog kupusa koji smanjuju preosjetljivost na prehrambene alergene te omega-3 masnih kiselinama poput eikozapentaenske i dokozaheksaenske kiseline prisutnih u ribi, ribljem i lanenovom ulju te orasima. Povećajte unos cinka i selena koji se u organizmu nalaze u tragovima, a od posebne su važnosti za normalno funkcioniranje imunološkog sustava.

6. Krećite se

Svaki oblik tjelesne aktivnosti jača imunološki sustav pa time i ublažava simptome alergije. Aktivirajte se, preuzmite stvari u svoje ruke i pobijedite alergiju.

Također pročitajte:

Alergije na hranu

Što je alergijska reakcija?

Kako olakšati simptome alergije?

Budite pametniji od alergije

Prirodni antihistaminici u borbi protiv alergije

Literatura:
1. Turkalj M, Mrkić I. 2012. Alergijske reakcije na hranu. Liječ Vjesn, 134:168–173.

Foto: Pexels