fbpx

8 razloga blagdanskog prejedanja – koji je razlog vaš?

Zdrav život

Blagdani su simbol svega obilja, a posebno hrane. Stol prepun hrane te hladnjaci natrpani ponekad i bespotrebnim namirnicama danas su nešto bez čega mnogi ne mogu zamisliti božićno novogodišnje blagdane. Hrana naravno ne ostane samo na tanjuru. Nekontrolirano ju i previše jedemo što je u potpunom neskladu s našim uobičajenim navikama u ostatku godine.

Blagdani su simbol svega obilja, a posebno hrane. Preveliki izbor namirnica na stolu te hladnjak natrpan ponekad i bespotrebnim namirnicama danas su nešto bez čega mnogi ne mogu zamisliti božićno novogodišnje blagdane. Hrana naravno ne ostaje samo na tanjuru. Nekontrolirano se i previše jede što je u potpunom neskladu s uobičajenim navikama u ostatku godine. Posebno se nekontrolirano uzima masna i slatka hrana koja opterećuje probavni sustav i otvara put razvoju mnogih zdravstvenih problema poput žgaravice, napuhnutosti, flatulencije, glavobolje, kroničnog umora i mnogih drugih. Pretjerivanje s unosom hrane može utjecati i na smanjenje životnog vijeka čak za 30 minuta.

Koji je pravi razlog blagdanskog prejedanja? Kako bi izgledali blagdani s polupraznim želucem, a srcem prepunim pozitivnih emocijama? Bismo li bili zdraviji ili sretniji? Prejedanje se može pojaviti zbog mnogih razloga.

1. Želimo se osjećati dobro

Jedan od razloga prejedanja su pozitivni osjećaji koje hrana budi. Zašto? Znanstveno je dokazano da uzimanje hrane aktivira dio mozga zaslužnog za doživljavanje osjećaja ugode, zadovoljstva i ostalih pozitivnih emocija te za smanjenje osjećaja boli. Posebno je utvrđen utjecaj hrane na hipokampus, područje mozga koje ove emocije može iz kratkoročnog pamćenja pohraniti u dugoročno pamćenje. Zbog toga dugoročno prejedanje može postati i ovisnost.

2. Nepravilno se hranimo

Preskakanje obroka, dugotrajno izgladnjivanje organizma i nepravilni obroci česta su navika prezaposlenih osoba. Njihovi obroci najčešće završavaju usputnim i brzinskim uzimanjem hrane, a prije nego što mozak uspije registrirati količinu unesene hrane, dnevne se potrebe već nesvjesno prekorače.

3. Udovoljavamo zahtjeve drugih

Nalazimo li se u dobrom društvu, možemo popiti i pojesti puno više od očekivanog. Pretjerivanje s hranom često se javlja i zbog pokušaja uklapanja u društvo koje voli jesti ili koje nas jednostavno nagovara da jedemo više. Takvo prejedanje kasnije najčešće završava grižnjom savjesti ili zdravstvenim problemima.

4. Istovremeno pripremamo i kušamo hranu

Moguće li je uopće pripremati blagdanske slastice bez usputnog kušanja hrane? Naravno da ne, no pripremaju li se one više dana, predstavljaju veliki rizik od prejedanja. Jeste li svjesni da samo jedna kriška torte može sadržavati i do 600 kalorija što je izuzetno puno? Ovo je vrlo opasno jer naglo uzimanje većih količina slatke hrane uzrokuje promjene u razini šećera koje izazivaju umor i dekoncentriranost. Bez obzira na to, ovaj uzrok prejedanja jedini ima svoje opravdanje. :)

kolac kuhinja blagdan prejedanje secer

5. Tražimo utjehu za loše emocionalno stanje

Prejedanje je u oko 70% slučajeva uzrokovano osjećajima koji ne moraju uvijek biti pozitivni. Stručnjaci napominju da hrana, posebno masna i slatka, može predstavljati jedini način oslobađanja od osjećaja nesigurnosti, niske razine samopoštovanja i problema u međuljudskim osjećajima. Mnogi hranu koriste kao utjehu od ljutnje, straha, frustracije, tuge, depresije ili stresa.

6. Liječimo nedostatak samopouzdanja

Prejedanje je često posljedica manjka samopouzdanja. Zbog nezadovoljstva vlastitim tjelesnim izgledom ili drugim razlogom manjka samopouzdanja, iscrpljujemo se različitim dijetama koje često neuspješno završe ponovnim prejedanjem i nakupljanjem dodatnih kilograma. Tih se kilograma teško rješavamo, a nedostatak samopouzdanja samo se povećava.

7. Naprosto se dosađujemo

Jeste li znali da dosada može biti mamac za češće uzimanje hrane i prejedanje? Stručnjaci to objašnjavaju vrlo jednostavno: prejedanjem nastojimo ispuniti prazninu koju osjećamo. Takvo prejedanje se najčešće događa svjesno traženjem namirnica i planiranjem većih obroka. Suzdržavanje od hrane dodatno otežava i preveliki izbor namirnica u hladnjaku te često vodi u pretilost.

8. Padamo pod utjecaj medija

Brojne blagdanske reklame vezane uz hranu koje svakodnevno gledamo na televiziji ili drugim medijima mogu nas navesti da jedemo više nego što je potrebno. Shopping centri koji nas mame blagdanskim kičom i raznim događanjima ili premijera popularnog filma u kinu indirektno nas mame mirisima brze hrane i slastica. Razmislite samo kada ste posljednji put shoppingirali bez usputnog ispijanja kave i uživanja u kolaču ili brzoj hrani? Možete li pogledati film bez kokica i coca cole? Vjerojatno ne jer je uzimanje različitih namirnica gotovo sastavni dio takvih događaja.

Jeste li otkrili svoj razlog prejedanja? Hoćete li uspjeti biti umjereniji u hrani za vrijeme blagdana? Pokušajte napraviti plan i pridržavajte ga se, a uz to se i aktivirajte. Tjelesna aktivnost također izaziva osjećaj ugode i smanjuje potrebu za neumjerenim uzimanjem hrane. Uspijete li u tome, imate mogućnost ove blagdane provesti nešto drugačije – manje zasitnije, zdravije i zadovoljnije.

Sretni VAM božićni i novogodišnji blagdani!

Foto: Pexels 


Newsletter